Tanasković: Cijenu maline u Srbiji definiše tržište, sve drugo bi bilo iznuđeno i ishitreno
U supermarketima u Srbiji kilogram maline ovih dana košta od 500, 600 do čak 1.000 dinara. Hladnjačari su proizvođačima ponudili po 200 dinara, najveći hladnjačar 240 dinara za kilogram. Ministarka poljoprivrede Jelena Tanasković kaže za RTS da otkupnu cijenu maline definiše tržište i da bi sve drugo bilo „iznuđeno i ishitreno“. Navela je da se šteta od junskih poplava još procjenjuje, kao i da je 60 jedinica lokalne samouprave pretrpjelo ogromnu štetu. Poručuje i da će država pomoći kao i do sada.
Ministarka Tanasković ističe da je mnogo toga urađeno do početka berbe maline.
– Ovo je prva sezona gdje se mi malinom možda ne bavimo sada u ovom trenutku, već smo sve ono što je država u međuvremenu uradila do ovog jula, kada je došla berba maline, zapravo uslov tržišni da napravimo sve da bi mogli proizvođači iz ovog roda da izvuku maksimum – rekla je Tanaskovićeva.
Podsjetila je da je u novembru poslat zahtjev Narodnoj banci koja je odobrila moratorijum kredita za prethodnu godinu za neisplaćenu malinu, kako bi hladnjačari mogli umjesto da vraćaju kredite da plate proizvođačima ono što su ostali dužni.
– Nakon toga smo prije mjesec dana na Vladi odobrili još dve milijarde dinara da oni mali i srednji hladnjačari koji nisu isplatili malinu iz prethodnog roda mogu da uzmu kredit u zalogu da daju malinu, čiju smo vrijednost procijenili na 300 dinara, i da isplate primarne proizvođače direktno iz tog kredita banke – objasnila je ministarka.
Ukazuje da su sve to bili „uslovi da bismo mogli da uđemo u novi rod što rasterećenije“.
Navodi da kada je bila u Ivanjici i Arilju 22, 23. juna tek je počinjala berba i tada je prva akontna cijena bila 200 dinara, već sedam, osam dana kasnije najveći otkupljivač maline je podigao cijenu na 240 dinara.
„Otkupnu cijenu maline definiše tržište“
Na pitanje može li da se promijeni otkupna cijena maline, Tanaskovićeva navodi da otkupnu cenu maline definiše tržište.
– Mi od nedjelje imamo najvećeg otkupljivača na 240 dinara. To je odličan impuls. Pitanje je šta je sa ostalima, kako je moguće da najvećeg ne prate? Danas je utorak, vidjećemo. Juče se popodne pojavila još jedna ponuda, odnosno dvije ponude do sinoć, hladnjačara koji su podigli cijenu. To ide, to kreće, to je prosto tržište i to baš tako treba da izgleda. Sve drugo ne bi bilo realno“, objašnjava ministarka.
Poručuje da bi sve drugo bilo „iznuđeno i ishitreno“.
– Znači, oni gledaju, prate tržište, pregovaraju paralelno sa svojim kupcima. Ne treba da zaboravimo da je ova godina vrlo specifična godina na evropskom tržištu, da imamo potpuni poremećaj cena, da se poljska, ukrajinska malina kreće od 0,9 evro centi do 1,2, 1,3 i da prosto oni gledaju gde su tu, odnosno treba tu malinu i prodati – dodaje Tanaskovićeva.
Na pitanje kolika je mogućnost države da utiče na hladnjačare, Tanaskovićeva kaže da „država pravi ambijent time što kontroliše kvalitet, time što uređuje sistem, time što je prethodne repove očistila, time što prati šta ulazi u zemlju, pod kakvim kvalitetom i na koji način“.
– To je ambijent koji država pravi. Država ne može da odredi cijenu, cijenu određuje tržište. Ne možete vi reći jednom privatniku moraš da platiš toliko, a prodaćeš za toliko. Prosto on traži svog kupca i on ugovara. Ono što je bitno, bitno je i ukoliko je ova godina loša, niska je cijena u Evropi, ne može da se plati, treba cio lanac da podnese to loše na jednake dijelove. Ne možemo da dozvolimo da se to svali na primarnog proizvođača i to je ono što je jako bitno – poručuje Tanaskovićeva.
(Izvor: RTS)