Birčaković: U novom Nacrtu zakona dobro definisana preventiva, ostaje problem specijelizacije i specijalističkih centara – regija Birča najlošija po broju specijalista

REGIJA BIRAČ ZVORNIK

Birčaković: U novom Nacrtu zakona dobro definisana preventiva, ostaje problem specijelizacije i specijalističkih centara – regija Birča najlošija po broju specijalista

 

U sjenci povećanja broja zaraženih, u Republici Srpskoj je početkom marta izašao Nacrt zakona o zdravstvenoj zaštiti koji se najavljivao dugo vremena, a koji treba da bude usvojen ove godine.

Goran Birčaković, predsjednik Udruženja doktora porodične medicine – podružnica Zvornik, kaže da novi Nacrt ima dosta pozitivnih novina, ali i mana na koje će njihovo krovno udruženje reagovati tokom javne rasprave. 

Vaš Shooter!

Prema njegovim riječima, problem koji je posebno izražen u regiji Birča, nedostatak specijalista porodične medicine, po čemu su najlošiji u Republici Srpskoj, neće biti moguće riješiti u skladu sa predviđenom zakonskom regulativom. 

 – U regiji Birča imamo 55 timova porodične medicine, a samo 13 ljekara ima specijalizaciju, odnosno njih 9 u Zvorniku i po dva u Vlasenici i Bratuncu. Tome treba dodati i deset ljekara sa edukacijom iz ove oblasti što znači da u 22 tima rade ljekari bez specijalizacije iz ove oblasti. Novim Nacrtom zakona je predviđeno da specijalizacija iz porodične medicine traje četiri, a ne tri godine kao do sada i taj proces treba da se završi do 31.12.2025. godine. Odmah da kažemo da je to nemoguće izvesti u našoj regiji, jer teoretski 22 ljekara odmah treba poslati na specijalizaicju da bi oni taj proces završili do zakonski predviđenog roka. Pored toga, ovdje su veliki problem i finansije, sav teret specijalizacija je pao na domove zdravlja i tu treba da se uključe i ministarstvo i lokalne zajednice i da sve tri strane finansisraju u određenom procentu specijalizaciju iz porodične medicine. Mi imamo doktore koji hoće da idu na specijalizaciju, ali su problem sredstva – kaže Birčaković i dodaje da u svim drugim većim sredinama imaju oko 80 do 90 odsto specijalista u timovima porodične medicine, a negdje čak i viška ljekara sa ovom specijalizacijom.

On je dodao da su dobre strane novog Nacrta Zakona o zdravstvenoj zaštiti RS rješenja koja su donijeta u sferi preventive.

 – Tu prvenstveno mislim na mamografiju, koja je vraćena u domove zdravlja i koja se neće plaćati, kao do sada, već će biti na teretu Fonda zdravstvenog osiguranja. U domovima zdravlja, onim većim, će biti osnovani i centri za masovne zarazne bolesti i maligna oboljenja što će sigurno uz timove porodične medicine pomoći u preventivnom djelovanju zdravstvenih radnika – istakao je Birčaković.

On je posebno istakao značaj odredbi koje definišu mogućnost angažovanja specijalista u konsultativne svrhe u domovima zdravlja.

 – Sada ćete, ukoliko je direktor dobar menadžer, moći da angažujete specijaliste iz različitih oblasti, ortopede, kardiologe, interniste i druge, kako biste svojim korisnicima ponudili što bolju uslugu. Za ove usluge će se plaćati samo participacija. To će puno značiti domovima zdravlja u manjim sredinama jer će moći da angažuju specijaliste za pregled te pacijenti neće morati da putuju u bolnice zbog istih potreba. Ovim neće biti rasterećene samo bolnice već cijeli sistem, a domovi zdravlja će poboljšati kvalitet i obim usluga – rekao je Birčaković.

Birčaković je istakao da se oni ne slažu sa ovlaštenjima koja će dobiti specijalistički centri jer će u startu biti konkurentniji od domova zdravlja u pružanju zdravstvenih usluga.

 – Specijalistički centri će imati mogućnost pružanja primarne, sekundarne i tercijarne zdravstvene zaštite. Dakle, imaće i timove porodične medicine i druge usluge, što nas stavlja u podređeni položaj. Ovo je pokazatelj kolike su boljke u našem zdravstvenom sistemu i da neko nema hrabrosti da prelomi između javnog i privatnog zdravstvenog sistema. Novi Nacrt zakona praktično će samo legalizovati sve zamisli specijalističkih cenatra, a domovi zdravlja će biti uskraćeni za pružanje istih usluga. Zapravo, mi ostajemo samo karika u lancu usluga, a oni imaju zaokružen sistem te će biti konkurentniji kod pacijenata – tvrdi Birčaković.

On je dodao i da je uvođenje elektronskog kartona i uputnica veliki pomak u skraćivanju vremena koje pacijenti troše idući od porodičnog ljekara do specijaliste, odnosno od domova zdravlja do bolnica.

Svjetski dan doktora porodične medicine

Birčaković dodaje da će vakcinacija i činjenica da je dosta ljudi već imalo virus korona, ili su bili u kontaktu sa zaraženima, omogućiti uslove za obilježavanje 21. maja, Svjetskog dana doktora porodične meidcine.

 – Mi ćemo po 10. put obilježiti ovaj dan, te, očekujući bolje epidemiološke mjere, organizovati stručna savjetovanja kako bi doktori iz ove oblasti napredovali – zaključio je Birčaković.

(infobirac.net)