Ko može da traži i kakva vještačenja sa birališta u Srpskoj

 

Zahtjevi za vještačenje potpisa postepeno ulaze na mala vrata u izborni sistem BiH, a stručnjaci upozoravaju da je riječ o veoma ozbiljnom poslu i da je poznat tačan redoslijed koraka kako bi nečiji rukopis došao pod lupu struke.

Tema da li i ko može u BiH vještačiti dio izbornog materijala sa biračkih mjesta je prvi put ozbiljnije dospjela u javnost nakon lokalnih izbora 2020, kada su u fokusu bili Doboj i Srebrenica, piše Glas Srpske.

I tada je, zbog sumnji u malverzacije na biračkim mjestima i krađu glasova, traženo vještačenje materijala na spornim adresama, dio posla je i urađen, a pojedini stručnjaci su i tada tvrdili da analizu potpisa ne može da radi ni svaki vještak.

Da će i u ovom izbornom ciklusu, odnosno nakon prijevremenih izbora za predsjednika Republike Srpske, biti peripetija, potvrđeno je tokom obraćanja funkcionera SDS-a koji se ne mire sa porazom na koji ukazuju preliminarni, nezvanični i nekompletni rezultati Centralne izborne komisije (CIK) BiH.

Kandidat SNSD-a Siniša Karan, naime, ima oko 8.500 glasova više od svog glavnog protivkandidata Branka Blanuše iz SDS-a, stranke iz koje, između ostalog, tvrde da je vlast ponovo prekrojila stvarnu izbornu volju većine birača u Srpskoj.

Posebno prstom upiru u izborni materijal u Zvorniku i Doboju. Zbog toga će, kako su mediji prenijeli, tražiti od CIK-a BiH da sprovode „grafološku analizu“ na 33 biračka mjesta samo u Zvorniku. Sumnjaju da je tu došlo do zloupotrebe identiteta građana te je na većini birališta Siniša Karan imao i po 250 odsto više glasova nego što je 2022. imao Milorad Dodik.

– Izlaznost je naduvana i procenti glasova za Karana. Opravdano sumnjamo da je došlo do krađe identiteta i tražimo grafološku analizu na 33 biračka mjesta, a to je rađeno i nakon situacije u Doboju od prije nekoliko godina – izjavila je u četvrtak član Predsjedništva SDS-a Aleksandra Pandurević koja je, najavljujući da će protiv članova biračkih odbora u tom gradu podnijeti krivične prijave, podvukla da opozicija ima ozbiljne sumnje u ispravnost izbornog procesa i u Doboju, Laktašima i Bratuncu, a već od 1. decembra idu rokovi za žalbe.

Rokovi za žalbe počinju da teku od naredne sedmice, a stručnjaci ističu da mnogi, među kojima i predstavnici stranaka, sa stanovišta struke, ne znaju ni šta traže.

Direktor Forenzičkog centra za vještačenje dokumenata Banjaluka Dane Branković tvrdi da CIK nema pravo da traži vještačenje autentičnosti nekog dokumenta ili grafičkog elementa u dokumentu, poput potpisa, već to može samo institucija kakva je tužilaštvo.

Upozorava opet da „grafološko vještačenje ne postoji, već grafoskopsko“.

– Da bi se uradilo vještačenje autentičnosti spornih potpisa u dokumentu, naredbu za vještačenje daje isključivo tužilaštvo. Može neko nešto da radi i u privatnoj režiji, ali to nije legitimno niti za  javnu upotrebu. Za jedan sporan potpis potrebno je obezbijediti najmanje od tri do pet nespornih potpisa tog skriptora, u ovom slučaju glasača – rekao je Branković.

Za jedno takvo vještačenje, po spornom potpisu, u idealnim uslovima je potrebno od tri do pet časova.

– Takva vještačenja mogu da rade samo odabrani, najstručniji diplomirani inženjeri grafičke tehnologije, a nikako priučeni pedagozi, psiholozi i drugi obrazovni profili – kategoričan je Branković.

U pitanju je, kako je naglasio, veoma složen posao.

– Javnost, odnosno političari ne znaju uopšte prave termine u ovoj oblasti, kako se i šta naziva. Ako su izbori prošli mirno i bez javnih primjedbi na licu mjesta, tu realnost treba prihvatiti – rekao je Branković.

Pojasnio je i redoslijed koraka koji prethode eventualnom vještačenju.

– Ako neko smatra da je neko napravio krivično djelo u vrijeme glasanja, mora krivičnu prijavu sa dokazima dostaviti tužilaštvu koje na osnovu toga procjenjuje da li da ide sa istragom. Ukoliko odgovor bude „da“, tužilaštvo od policije traži da to uradi u smislu da im, u ovom konkretnom slučaju, sa biračkih mjesta dostave zapisnike te da potom uzmu od svakog od glasača fotokopije od tri do pet dokumenata sa nespornim potpisima i sve to dostave tužiocu koji daje naredbu instituciji za vještačenje ili pojedincu da se izvrši vještačenje. Kada stručni vještak dostavi svoje mišljenje, tužilac utvrđuje da li ima elemenata krivičnog djela ili ne. Ako ima, podiže optužnicu tužilaštvu, a konačan stav o njoj daje sud – izjavio je Branković.

Skraćeni potpis

Dane Branković podvlači da je legitiman potpis kakav je  na ličnoj karti.

 – Obaveza ljudi na biračkim mjestima bila je da upozore glasača da se mora potpisati sa izvedbom kao što je to uradio za dobijanje lične karte. Svaki skraćeni potpis je nevažeći, nije legitiman i ne može se koristiti za pravnu upotrebu. Garantujem da ima prilično veliki procenat skraćenih potpisa od strane glasača u zapisnicima i kada bi se radilo po zakonu i pravilima struke, svi takvi izvedeni potpisi bi bili nevažeći. I šta ćemo sa tim ukoliko dođe taj originalni spisak glasača sa biračkog mjesta – rekao je Branković.

(Izvor: Glas Srpske)