Rast prometa u industriji za šest mjeseci 14,1 odsto – inostrano tržište spas za domaću proizvodnju
Industrija u Srpskoj bilježi snažan zamah jer je ukupan promet u prvih šest mjeseci ove godine veći za 14,1 odsto u odnosu na isti period lani, a najveći podsticaj stigao je sa inostranih tržišta, gdje je zabilježen skok od čak 22,6 odsto, dok upućeni ističu da taj privredni rast nose metalni i prehrambeni sektor, koji ostaju stub ekonomije, piše Glas Srpske.
Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku, ukupan promet industrije u junu 2025. godine bio je veći za 11,8 odsto u odnosu na isti mjesec prošle godine. Na inostranim tržištima zabilježen je rast od 18,7 odsto, dok je promet na domaćem tržištu povećan za 2,8 odsto. Od januara do juna 2025. godine ukupni rezultati industrije pokazuju rast od 14,1 odsto, uz povećanje izvoza od 22,6 odsto i skromniji rast na domaćem tržištu od 1,8 odsto.
Predsjednik Područne privredne komore Doboj Radovan Pazurević istakao je za „Glas“ da su pandemija virusa korona i ratni sukobi u svijetu doveli do kočenja u gotovo svim oblastima industrije, ali da se situacija sada postepeno relaksira.
– Ekonomija je kao voda, uvijek traži i pronalazi puteve. Kada imate nizak nivo proizvodnje, svaki pomak je značajan. Vidi se blaga stabilizacija ekonomskih kretanja i postepeni povratak u normalniju situaciju. Daleko je to od dobrog, ali bolje je nego prije četiri ili pet godina – poručio je Pazurević.
On je naglasio da su posljednjih godina cijene energenata zadavale velike probleme, ali da se stanje u tom segmentu popravlja.
– Nakon izbijanja ratnog sukoba cijena nafte na našem tržištu bila je čak 3,5 KM po litru, a danas je oko 2,30 KM. To pokazuje da je došlo do povećanja prometa na globalnom nivou, zahvaljujući relaksaciji situacije. Mjere koje vlade preduzimaju nisu toliko presudne koliko je od značaja globalni ambijent – naglasio je Pazurević.
Prema njegovim riječima dalji oporavak ekonomije u velikoj mjeri zavisi od rješenja sukoba između Rusije i Ukrajine, kao i od stanja u Njemačkoj, koja se već suočava sa padom potrošnje.
– Njemačka, kao najveća evropska ekonomija, posustaje zbog nedostatka energenata. Recimo, oni su doskora bili najveći kupci obuće u Evropi, po glavi stanovnika kupovali su i po deset pari godišnje, a sada tek tri do četiri. Ljudi više novca moraju izdvajati za energente i samim tim manje za druge proizvode. Stabilizacijom energetskog tržišta očekujem i globalno bolje prilike – istakao je Pazurević.
On je naglasio da metalna i prehrambena industrija i dalje najbolje stoje, jer imaju otvorena tržišta u svijetu i stalnu potražnju, što je ujedno i najviše doprinijelo rastu ukupnog prometa.
Ekonomista Zoran Pavlović upozorava na to da unutar domaće privrede i dalje postoji veliki problem sa likvidnošću i nedostatkom sredstava, što strani konkurenti nemaju.
– Ko god je mogao da se okrene izvozu i inostranom tržištu, na neki način je preživio. Suština je da je domaće tržište sve siromašnije, i kada je riječ o privredi i kada je riječ o potrošačima. S jedne strane orijentacija na izvoz jeste pozitivna, ali je tužno što podsticaja za domaću privredu gotovo da i nema. Firme na inostranom tržištu su konkurentnije i uspješnije, dok na svom terenu jedva opstaju – kazao je Pavlović.
On je dodao da zbog carina koje su uvedene Evropi značajno opadaju porudžbine koje su bile namijenjene američkom tržištu, dok potencijala i dalje ima, kada je riječ o izvozu u zemlje EU.
Statistika
Podaci Zavoda za statistiku RS pokazali su da je ukupni desezonirani promet industrije u Srpskoj u junu ove godine, u poređenju sa majem, manji za 0,7 odsto. Uporedivši promet na domaćem i inostranom tržištu u istom periodu na inostranom tržištu zabilježen je rast od 0,9 odsto, dok je na domaćem zabilježen pad od 2,7 odsto. U junu ove godine, u poređenju sa junom lani, ukupni kalendarski prilagođeni promet industrije u Srpskoj bilježi rast od 10,6 odsto. Ako uporedimo promet na domaćem i inostranom tržištu u istom periodu, na inostranom tržištu ostvaren je rast od 16,6 odsto i na domaćem tržištu rast od 2,8 odsto.
(Izvor: Glas Srpske)