Jesenji Krstovdan – dan strogog posta, dobro je srediti kuću pred zimu
Srpska pravoslavna crkva proslavlja jesenji Krstovdan, uspomenu na dan kada je carica Jelena, majka cara Konstantina, pronašla Časni krst na kojem je Isus Hristos raspet na Golgoti. Vjernici se tokom današnjeg dana pridržavaju posta, a bere se i posvećuje bosiljak.
Prema predanju, 326. godine carica Jelena, majka cara Konstantina, pronašla je krst kada je otišla u Palestinu da posjeti sveta mjesta.
Patrijarh Makarije je, poslije otkrića carice Jelene, pred okupljenim narodom uzdigao Krst koji je Hristos nosio do Golgote, pa otuda i naziv Vozviždenje u bogoslužbenom kalendaru, gde je praznik obilježen crvenim slovom kao zavjetni praznik.
Kako kaže hrišćansko predanje, narod je odgovorio patrijarhu molitvom Gospodi pomiluj, koja se i do danas na isti način pjeva na pravoslavnim liturgijama.
Na taj praznik, istovremeno se slavi uspomena na povratak Časnog krsta iz Persije u Jerusalim.
Krst je čuvan u srebrnom sanduku u jerusalimskoj crkvi Vaskrsenja do 614. godine, kada su Persijanci zauzeli Jerusalim.
„Kada je car Hozroj osvojio Jerusalim i mnogi narod odveo u ropstvo, Krst bi prebačen u Persiju“, odakle ga je na Golgotu, „hodeći bosonog i u bednoj odeći, izneo car Iraklije“, zapisano je u Ohridskom prologu vladike Nikolaja Velimirovića.
„Tada Časni krst bi položen u hram Vaskrsenja, na radost i utehu celog hrišćanskog sveta“, napisao je episkop Nikolaj.
Tokom ratova krst se izgubio, a kasnije, kada je ponovo nađen, njegove dijelove uzimali su spretni vjernici u nadi da imaju veliku moć, pošto su napravljeni od svetog drveta.
Prema nepotvrđenim podacima, čak su i neki srpski vladari imali dijelove tog krsta.
Strogi post i narodni običaji
Na Krstovdan se drži strogi post, a mnogi vjernici tog dana jedu samo hljeb i grožđe.
Po narodnom vjerovanju, ako je na Krstovdan oblačno, zima će biti bogata snijegom, a ako nema padavina naredna godina biće sušna.
Dok za mnoge druge praznike koji su obilježeni crvenim slovom važi da ne treba sređivati kuću, usisavati i raditi druge slične poslove, na Krstovdan je obrnuto. Na današnji dan je dobro srediti kuću i tako je pripremiti za zimu. U suprotnom, vjeruje se da će vam cijele godine sve „ići naopako“.
Slavi se dva puta godišnje
Krstovdan je veliki praznik koji se slavi dva puta godišnje: 27. septembra – jesenji Krstovdan i 18. januara – zimski Krstovdan.
Na zimski Krstovdan, koji je uoči Bogojavljenja, 18. januara, po predanju, ukrštaju se vjetrovi.
U crkvi se tog dana krst stavlja u vodu i, ako se voda smrzne, očekuje se dolazak rodne godine, a ako se voda ne smrzne, vjeruje se da će sljedeća godina biti „oskudna i bolešljiva“.
Za ljude rođene na ovaj dan vjeruje se da na svojim nejakim plećima nose senku Časnog krsta i da su zato pred Bogom posebno odgovorni za svoje postupke.
U svim selima isplaćuju se ljudi koji čuvaju polja od Đurđevdana do Krstovdana i koji tjeraju ptice i naplaćuju se globe od onih čija stoka pravi štete na tuđim njivama. Isplaćuje se onoliko koliko je dogovoreno ο Đurđevdanu.
Na jesenji Krstovdan, prema drevnim običajima, bere se i posvećuje bosiljak.
(Izvor: RTS)