„Dopustili su da kriterijumi visokoškolskog obrazovanja naglo padnu“, pogledajte ko su sve bili ministri prosvjete i kulture, po čemu ih pamte i šta im zamjeraju

 

Iako je kroz Ministarstvo prosvjete i kulture Srpske prošlo mnogo ministara, malo ko se od tih ljudi, kako kažu upućeni u ovu temu, pamte po nečemu dobrom, ali zato svi skupa snose veliku krivicu što je obrazovanje spalo na veoma nizak nivo, piše Srpskainfo.

Prema sastavu Vlade Republike Srpske izabrane u aprilu 1992. godine za ministra obrazovanja, nauke, kulture i vjera bio je izabran prof. Ljubomir Zuković. On je na tom mjestu ostao sve do 1995. godine. Njegovo mjesto u decembru 1995. godine preuzima Nedeljko Rašula. Do promjene je došlo opet krajem 1996. godine. Te zime ministar obrazovanja, nauke i kulture postaje dr Stevan Stević. Stević je na toj poziciji bio sve do januara 1998. godine, kada ministar postaje dr Živojin Erić. Nakon samo tri godine, ministar nauke i kulture postaje u januaru 2001. godine dr Mitar Novaković.

Prema sastavu Vlade Republike Srpske izabrane 17. januara 2003. dr Gojko Savanović postaje novi ministar prosvjete i kulture. Za njegovog nasljednika je u februaru 2005. izabran dr Milovan Pecelj. Odmah iduće godine na ovu funkciju dolazi Anton Kasipović i ostaje sve do 2013. godine, kada je za ministra izabran Goran Mutabdžija. Godinu dana nakon toga u decembru 2014. godine ministar postaje Dane Malešević. Malešević na toj funkciji ostaje četiri godine. Njegovo mjesto u decembru 2018. godine preuzima Natalija Trivić. Nakon nje, prvi čovjek na čelu ovog Ministarstva postaje Željka Stojičić, koja je i trenutni aktuelni ministar.​

Sagovornici Srpskainfo su otkrili gdje su zakazali navedeni ministri, koje su greške pravili, te kako gledaju na to što u posljenje vrijeme sve više pada interesovanje mladih za upisom na fakultete.

Sociolog i profesor Ivan Šijaković kaže da su ministri u ovom ministarstvu obično bili ljudi koji nisu kompetentni za svoj posao.

 – Niko tu nije bio neko ozbiljno profesorsko i naučno ime. Dopustili su da kriterijumi visokoškolskog obrazovanja padnu naglo. Osim toga, dopustili su otvaranje privatnih škola i fakulteta na sve strane – rekao je Šijaković.

Jedno vrijeme je Srpska, kako kaže, bila rekorder u Evropi po broju privatnih fakulteta u odnosu na broj stanovnika.

– Nisu učinili ništa za reformu srednjeg obrazovanja, a to je preduslov za dobar uspjeh na fakultetu. Ponavljam, tu je bilo dosta ljudi koji su nekompetentni, kao što je bio Anton Kasipović, koji je bio običan pravnik i nije imao nikakve veze sa prosvjetom i obrazovanjem. Bilo ih je još sličnih, ali skupa snose veliku krivicu u svemu tome, a najviše što je obrazovanje došlo na tako nizak nivo. Međutim, objektivno gledajući, čak i da su ministri zaista bili najbolji profesori, ne možeš mnogo da učiniš jer imaš tamo nekog “tupana” za predsjednika Vlade – rekao je Šijaković.

Osim toga, kako objašnjava, u Srpskoj postoji i demografski problem, jer nema naroda.

– Nema demografskog materijala. Mladi su se odselili, a to je sada problem ostalih dijelova vlasti koji nisu pripremili državu da bude privredno, socijalno i ekonomski jaka – rekao je Šijaković.

Da su vlasti sasvim sigurno u drugom planu držale visoko obrazovanje, saglasan je i profesor Petar Kunić.

 – Posebna degradacija visokog obrazovanja javila se pojavom i mogućnosti otvaranja privatnih fakulteta. Oni su osnivani bez valjanih pretpostavki, a sistem koji je uspostavljen nije bio zakonski razrađen – rekao je Kunić.

Otvorena je mogućnost da se, kako kaže, osnivaju privatni fakulteti bez određenog broja nastavnika i profesora u zvanjima u stalnom radnom odnosu.

 – Oni su se bazirali na spoljnim saradnicima, a u prethodnoj državi da bi osnovali fakultet, bio je uslov da imate 12 magistara i 8 doktora nauka – rekao je on.

Na pitanje da li problemi kreću već iz srednje škole, Kunić kaže da je i tamo kvalitet značajno opao.

– Sistem generalno nije dovoljno pažnje posvećivao obrazovanju, to je stavljeno u neki drugi plan, bez obzira što obrazovanje i zdravstvo čine polugu jednog društva – rekao je Kunić.

Kunić se dotakao i teme gdje su to sve zakazali bivši ministri.

 – Ministri prosvjete, a pogotovo u ovoj vlasti, bili su poslušnici vlasti. Nisu oni odlučivali o ključnim stvarima obrazovanja. Stranke su odlučivale, a ministri koji su bili na čelu su bili poslušnici, jer nisu imali snage da se odupru nekim stvarima, koje su očigledno bile veoma pogrešne – rekao je Kunić.

Svako je, kako kaže, mogao osnovati privatni fakultet.

– Mogli ste da od nekog prljavog novca osnujete privatni fakultet i da iznajmite prostor. To je suludo bilo koliko je liberalan način kako su osnivani privatni fakulteti. Oni su obično bili usmjereni na društvene nauke, tačnije pravni fakulteti, ekonomski, menadžment jer u tim oblastima nije potrebna posebna praksa i instrumenti za odvijanje prakse – rekao je on.

Ispričao je da je i sam bio član Savjeta za visoko obrazovanje, za ocjenu kvaliteta.

– Tada sam uputio dva pisma vlastima i upozorio na loše stvari koje se dešavaju na privatnim fakultetima. Posebno kod izbora spoljnih saradnika. Oni su birani, a da nisu imali odgovarajuća znanja u oblastima u kojima predaju – rekao je on.

To je, kako objašnjava, bio liberalan pristup, dovoljan je bio doktorat iz društvenih nauka i zauzimali su ta mjesta.

– Niste mogli očekivati da dobijete kvalitet, ako su fakulteti osnivani radi biznisa i ako je komercijalni aspekt bio u prvom planu – zaključio je Kunić.

Riječi hvale se zaobilaze i kada se pomene Ministarstvo za naučnotehnološki razvoj i visoko obrazovanje.

Profesor emeritus Branko Dokić kaže da se vremenom budžet smanjivao, a da je pomenuto ministarstvo postajalo sve beznačajnije, te je danas potpuno marginalizovano.

Sve u posljednjih desetak godina svelo se, kako priča, na formu iza koje stoji hrpa dokumenata bez suštinskih rezultata istraživanja.

– Naučnoistraživački projekti su svedeni na desetak hiljada KM. Sa tim sredstvima se ne može ništa ozbiljno napraviti. Tu niti ima nauke niti ima istraživanja. Za to nisu krivi ministri već onaj koji o svemu odlučuje u Srpskoj. A njemu nauka nije potrebna i zato bira ministre koji će to da slijede – rekao je Dokić.

Zatražili smo od Dokića da nam kaže kako gleda na to što je u posljednjih nekoliko godina sve slabije interesovanje omladine za upisom na fakultet.

– Nisam siguran da se baš tako gubi interesovanje. Gubi se interesovanje za naše fakultete. Mnogi srednjoškolci upisuju fakultete u Srbiji u EU. Što je to tako to je veoma kompleksno pitanje i prevazilazi okvire ovog kratkog razgovora – zaključio je Dokić.

(Izvor: Srpskainfo)