Institucije ćute, građani stežu kaiš: Kako u Srpskoj izgleda borba protiv inflacije

 

Račun za grijanje u aprilu veći 20 KM, za struju 10 KM, čekamo obračun i za vodu koja je takođe poskupjela. Za hranu nikad ne znam koje će cijene biti kad uđem u prodavnicu. Plata ista.Ovo su riječi jednog građanina Banjaluke čije domaćinstvo ima prosječna primanja, piše Srpskainfo.

Kaže da se njegova porodica odrekla mnogih stvari u posljednje vreme zbog enormnih poskupljenja. Njegovo dvoje djece su školskog uzrasta od koje jedno ide u produženi boravak, koji plaća i za koji je takođe povećana cijena. Skuplji je i školski pribor, naročito papir. Na sve to otplaćuje stambeni kredit za koji mu je rata kredita povećana znatno od 1. januara.

– Teška su vremena za sve, a čini mi se da su porodice najviše ugrožene. Onaj ko živi od plate i ima djecu teško da može da priušti neka podrazumijevana zadovoljstva, poput odlazaka u pozorište, bioskope, večere. Ove godine od mora ništa – kaže on.

Pad životnog standarda

Poskupljenja, inflacija i životni standard su zapravo gorući problemi građana Republike Srpske i cijele Bosne i Hercegovine. Ugroženi su svi, od penzionera do građana koji imaju redovna primanja.

– Većina građana u ovoj godini živjeće teže nego u protekloj godini. Ipak, taj pad životnog standarda ne mora da bude veliki i svakako neće biti linearno raspoređen. Smatram da će upravo rast kamatnih stopa biti faktor koji će dovesti do toga da oni koji su nedavno uzeli velike kredite (velike u odnosu na nivo svojih prihoda) osjetiti značajniji pad životnog standarda. Ipak, za većinu građana pad životnog standarda verovatno neće biti veliki, a sigurno će biti i onih koji će od čitave ove situacije profitirati – izjavio je za Srpskainfo dekan Ekonomskog fakulteta u Istočnom Sarajevu Marko Đogo.

Kaže da su prognoze da će krajem godine doći do zaustavljanja rasta inflacije, a smatra da će glavni razlog tome biti pad privrednih aktivnosti.

U nedavnom istraživanju jedne agencije 26 odsto građana Republike Srpske izjasnilo se da su najveći problemi u Srpskoj upravo poskupljenja i niska kupovna moć. Njih 12 odsto smatra da su to nedostatak adekvatnih radnih mjesta, a 10 odsto njih je označilo odlazak stanovništva kao gorući problem. Drugim riječima, građani Srpske prepoznaju suštinske probleme, koji se odražavaju na domaću ekonomiju.

Pojeftinjenja ni na vidiku

Jovan Vasilić iz Udruženja za zaštitu potrošača “Zvono” za Srpskainfo kaže da je percepcija potrošača da vlast nije adekvatno odreagovala na poskupljenja, odnosno inflaciju.

– Počevši od inspekcije, pa svi ostali redom, do samog zakonodavca. Sve zahtjeve su ispolitizovali, i to nije dobro. Čim se problem pojavi, ako ode u politiku, postaje nerješiv problem ili na bude urađeno na način od kojeg većina građana nema nikakve vajde od toga. Najkraće rečeno, nisu se mnogo potrudili, čak i ne pokazuju neke namjere da će nešto uraditi – ističe Vasilić.Kaže da u prilog tome pokazuju i posljednji trendovi na tržištu na kojem već duže vrijeme gorivo na benzinskim pumpama pojeftinjuje, a nijedan drugi proizvod nije pojeftinio ni za fening.

– Poznato je da svi poskupljuju proizvode čim cijene goriva krenu na gore. Sada imamo i poskupljenja hrane. Ima li objašnjenje za to? Pa, vlast bi morala nešto da uradi, ima mehanizme i alat u rukama da to kontroliše – napominje Vasilić.

Pitanje je, kako kaže, šta je bilo sa izrečenim kaznama, dok se javno uopšte ne prozivaju ko su trgovci koji su prodavali proizvode po nedozvoljenim cijenama.

U Republici Srpskoj ograničena je marža u maloprodaji i veleprodaji na nekoliko osnovnih životnih namirnica i naftne derivate.

Ministarka finansija RS Zora Vidović izjavila je da se određena stabilizacija inflacije očekuje polovinom ove godine i da eventualno ostane na tom dostignutom nivou, “što bi bilo značajno”.

Hrana odavno luksuz

Po posljednjim podacima Zavoda za statistiku RS, godišnja martovska inflacija iznosi 10,4 odsto. Zvanično, najskuplja je hrana i to 20,8 odsto.

Statistika Uprave za indirektno oporezivanje pokazuje da je u aprilu došlo do pada potrošnje u cijeloj BiH. Prvi put poslije karantinskih mjera došlo je do pada prihoda od indirektnih poreza, i to uprkos poskupljenjima. Tako je četvrtom mjesecu prikupljeno 775 miliona KM, što je milion maraka manje nego u istom mjesecu prošle godine.

– Ovo je prvi put da nakon završetka pandemije kovid-19 prihodi od indirektnih poreza imaju pad u jednom mjesecu u odnosu na isti period prethodne godine. Efekti inflacije na rast poreskih prihoda polako prolaze, ali ostaju problemi koje je inflacija donijela, pojačana sa izostankom reakcije i pomoći donosioca odluka u BiH. Na ovo sam upozorio još prošle godine kada sam najavio da će, u najboljem slučaju, doći do usporavanja ekonomske aktivnosti, a moguće recesije – rekao je Faruk Hadžić, makroekonomski analitičar.

(Izvor: Srpskainfo)