АКТУЕЛНОЗВОРНИК

Na današnji dan prije 67 godina počela sa radom Hidroelektrana „Zvornik“ u Malom Zvorniku – Struja iz brzaka

Na današnji dan prije 67 godina počela sa radom Hidroelektrana „Zvornik“ u Malom Zvorniku – Struja iz brzaka

hidrocentrala i jezero

 

 

 

■  Predsjednik SFRJ Josip Broz Tito 26. septembra 1955. godine pustio u rad dvije turbine energetskog objekta koji su neimari iz cijele tadašnje zemlje završili poslije sedam godina neprekidne borbe sa ćudima goropadne Drine ■

Zabilježio:

Mišo LAZAREVIĆ

Vijeovima je Drina jalovo brzala preko ovog siromašnog zemljišta. Na njenim obalama drijemao je život bez perspektive. Ko nije htio u svijet ostajao je tu, pored nje, u trošnim i mračnim udžericama osvjetljenim dimljivom vatrom ognjišta. Ljudi su bili vezani za svoju rijeku. Čobani su ljeti silazili na nju da napoje stoku, drvosječe i kosci da umiju i rashlade znojava lica i ruke, a žene da operu rublje, a splavari da na njenom brzom toku prebace velike količine robe do prvih većih saobraćajnica.

Sve što se na njoj i uz nju događalo, nije remetilo njen tok, niti mijenjalo njenu ćud. Drina je i dalje gospodarila ljudima i mogla, kad god joj se prohtje, najčešće poslije velikih kiša ili otapanja snijega, da grane i ponese sve pred sobom. A ljudi, primorani da žive u njenoj dolini, ćutke su podnosili sve nenanadane i hirovite izlive.

Trajalo je tako vijekovima. A onda,  jednog dana,  na obale Drine dođoše inženjeri, tehničari i radnici. Do tada miran kraj se uznemirio. Oživjela je dolina Drine povicima i pjesmom graditelja buduće hidroelektrane „Zvornik“.

Splavari iz Diviča i drugih mjesta okolo Zvornika, poznavajući ćud i narav Drine, sumnjičavo su vrtili glavom.

-Pa to je ludost?

-Zar oni da ukrote Drinu?

-Čime i kako?

Pa ipak, Drina je poslije sedam godina ukroćena. Sumnje u cijeli poduhvat više nije bilo. Nikla je nova brana, prostrlo se novo jezero dugačko 25 kilometara. Kraj je oživio. Perspektiva se jasno vidjela.

Prvih dana graditelji jugoslovenskog hidroenergetskog prvenca suočavali su se sa mnogim teškoćama. Sa nekima su računali, a neke su došle i neočekivano. I za današnje pojmove prosto je nevjerovatno kako je onako primitivnim sredstvima izgrađen ovaj, u to vrijeme, više nego značajan objekat za zemlju.

Mnogi radovi su obavljeni ručno, uz pomoć oskudne i primitivne mehanizacije. Sve što je bilo, bila je želja graditelja da uspiju. Tek nakon dvije-tri godine kasnije na gradilište su stigle nove mašine proizvedene po prvi put u domaćim fabrikama „Ivo Lola Ribar“ u Železniku, „Đuro Đaković“ u Slavonskom Brodu, „Treći maj“ u Rijeci i druge. Tako da će tek ovdje, u završnim fazama brane, funkcionisati tehnološki jedinstveno povezani sistem mašina.

Istorijski trenutak 26. septembar 1955. godine

Svakoj novoj mašini nekoliko hiljada neimara zajedno su se radovali. Maltene, priređivani su im pravi dočeci. Kada je, na primjer, stigao veliki buldožer prekinuta je i sjednica Radničkog savjeta. Svi radnici su željeli da vide ovu dugo očekivanu mašinu.

Najveće prepreke graditeljima činile su poplave. Ćudljiva rijeka umjela je da napadne kad joj se niko nije nadao. A, nije se dala lako zauzdati. I uvijek, kad osjeti da će izgubiti bitku, kao bijesni parip, propinjala se talasima do nekoliko metara visine i hladnim slapima svom snagom grunula na ono što su graditelji s naporom podizali.

Sedam godina su se borili stihija prirode i čovjek graditelj. Sedam godina je trajala naporna utakmica. Danonoćno. Po kiši i snijegu. Izdržali su graditelji sve okršaje sa hirovitom rijekom, trpjeli i poraze, ali su pobjedili.

A, kada je izrastao čelično-betonski kolos, koji je sputao brzu Drinu, a njenu snagu iskoristio za pokretanje turbine i proizvodnju električne energije, došao je 26. septembar 1955. godine. U mašinskoj sali, 20 metara ispod nivoa jezera, turbine su stajale zaustavljene. Čuo se samo tihi šumor vode koja se napolju prelivala pod branu. Čekalo se da turbine pusti „najdraži čovjek zemlje – Tito“.

Došao je i čestitao graditeljima. Okupilo se preko 30 hiljada ljudi sa obje strane Drine. I hroničari su zabilježili:

-Druže Maršale, agregat je spreman da uđe u pogon – obratio se predsjedniku Titu direktor hidroelektrane Boro Jovanović.

Tito je prišao ručici regulatora i povukao je. U tom času zahuktaše mašine. Struja poteče već izgrađenim dalekovodima širom zemlje. Tamo gdje je bila najpotrebnija.

-Srećno – rekao je predsjednik Tito.

Na početku slabije, a onda sve jače razlijegala se buka turbine. U srcu raste ponos na moć i pobjedu čovjeka nad prirodom. Tito je zatim prišao drugoj turbini i nju pustio u pogon. U betonskoj sali prolomio se buran aplauz graditelja i gostiju.

Predsjednik Jugoslavije odlikovao je i nagradio veliki broj radnika i inženjera.

Mnogih graditelja odavno nema više živih. Iza njih je ostalo djelo koje služi narodu. I kao spomenik jednog vremena kad se nije znalo za prepreke – i kad se „jurišalo u nebo“!

O tome treba pričati. O tome se i priča mnogobrojnim posjetiocima. Da se ne zaboravi, poštuje i cijeni ono što su  prije nas i za nas  stvorili neimari sa Drine.

A dole, ispod visoke brane, nikla su dva grada. Mali Zvornik u Srbiji, i Zvornik na lijevoj obali Drine. Moderne zgrade i fabrički dimnjaci.

Stoj Drino, stoj…!

Ukroćena Drina teče, ali teče i – novi život… ■

 

MATERIJAL

Tokom gradnje HE „Zvornik“ potrošeno je toliko materijala da bi se do njega mogao da se sagradi grad za 80 hiljada stanovnika. Samo armature, u objekte je ugrađeno toliko da bi se njome mogla da se napuni kompozicija teretenog voza čiji bi početak bio u Skoplju, a kraj u Malom Zvorniku. Kompozicija natovarena cementom potrošenim za gradnju hidroelektrane bila bi dugačka od Kragujevca do Malog Zvornika.

HIDROELEKTRANA NAPRAVILA GRAD                                                                      

ZA stanovnike opštine Mali Zvornik, kada ih pitate za prošlost, istorija počinje od 1955. godine, kada je Josip Broz Tito pustio u rad HE „Zvornik“.Od tadašnjih opština Borina,Radalj, Mali Zvornik, Donja Trešnjica i Culine, nastala je opština Mali Zvornik… U proteklih 67 godina, u istom mjesecu, septembru,  i Opština i Hidroelektrana, obilježavaju svoj praznik.   

Hidroelektrana „Zvornik“ pomagala je razvoj privrede Malog Zvornika, sve vrijeme svoga postojanja i rada. Sve što je nekada,  na teritoriji ove opštine, privrednih objekata izgrađeno, bilo je uz pomoć Hidroelektrane.