Usjekovanje glave Svetog Jovana Krstitelja – ne treba da se jede niti pije nešto crveno
Usjekovanje glave Svetog Jovana Krstitelja – ne treba da se jede niti pije nešto crveno
Pravoslavni hrišćani i Srpska pravoslavna crkva obilježavaju uspomenu na smrt proroka, preteče i krstitelja svetog Jovana. Sveti Jovan se slavi i 20. januara, u znak poštovanja prema svecu koji je, po predanju, krstio Isusa Hrista.
Nikako ne treba da se jede ili pije nešto crveno, jer podsjeća na prolivenu krv Svetog Jovana Krstitelja. Srpska pravoslavna crkva ovaj praznik svrstava među slave. U hrišćanskom svijetu se obilježava kao dan kada je osvećena crkva koju su na grobu svetog Jovana Krstitelja podigli car Konstantin i carica Jelena.
Tada se podsjeća na stradanje svetog Jovana, kome je, po naređenju Iroda Antipe, glava odsječena („usjekovana“) i na tanjiru donijeta pred njegovu pastorku, igračicu Salomu, te se zato u Srbiji praznik naziva „Usjekovanje“.
Sveti Jovan se naziva Krstitelj jer je krstio Isusa Hrista i, prema predanju, u njemu prepoznao sina Božijeg. Jovan se smatra posljednjim velikim prorokom. Naziva se još i Preteča, jer se pojavio prije Hrista i počeo da priprema ljude za hrišćanstvo.
Jovan je, po predanju, primjer čvrste i nepokolebljive vjere, poštenja, odvažnosti i istinoljubivosti. Bio je to i uzrok njegovog stradanja jer je javno govorio o nemoralu cara Iroda koji je „živio u grijehu“ sa svojom snahom Irodijadom, majkom Salominom.
Prilikom proslave Irodovog rođendana Saloma je odigrala svoj čuveni ples „Sedam velova“, poslije kojeg joj je Irod ponudio da traži šta god hoće. Ona je, na nagovor majke, zatražila glavu svetog Jovana.
Irodijada je zahtijevala da se svecu odrubi glava i pokopa odvojeno od tijela, u strahu da Sveti Jovan ne vaskrsne.
Dan Usjekovanja vernici provode u molitvi, uzdržavanju i strogom postu. Takođe, ne treba raditi nikakve teže poslove.
(InfoBirač)