Vrhovni sud zdravlje stavio iznad birokratije – Fond refundirao sredstva iako lijekovi nisu na listi

 

Fond zdravstvenog osiguranja (FZO) Republike Srpske ne može odbiti zahtjev za refundaciju troškova liječenja samo zato što lijek ili medicinski preparat nije uvršten na zvaničnu listu lijekova, potvrđeno je to u nekoliko pravosnažnih presuda republičkog Vrhovnog suda, kojima je zauzet stav da pravo na zdravstvenu zaštitu garantovano Ustavom ima prednost nad formalnim pozivanjem na liste lijekova, piše Glas Srpske.

Sud je, prema riječima advokata, ocijenio da sama činjenica da se lijek ili medicinski materijal ne nalazi na listi nije dovoljan razlog za odbijanje zahtjeva, jer bi takvo postupanje moglo dovesti u pitanje pravo pacijenata na zdravstvenu zaštitu, kao i njihov fizički i psihički integritet.

Da iza ovakvih presuda stoje teške životne priče potvrđuje i primjer pacijentkinje, čije ime je poznato redakciji „Glasa“, a koja boluje od rijetke i neizlječive bolesti zbog koje su svakodnevno neophodni skupi lijekovi i sanitetski materijal. Nakon što je Fond 2023. godine ukinuo refundaciju troškova, bila je primorana da sama finansira terapiju.

– To mi je bio veliki udarac, ne samo finansijski nego i ljudski. Imala sam osjećaj kao da sam prepuštena sama sebi. Računi su se samo gomilali, a sve sam ih čuvala, jer nisam znala šta drugo da radim. Za nepunu godinu potrošila sam oko 11.000 maraka za lijekove i sanitetski materijal. Mnogi su mi preporučili da pravdu potražim na sudu. Na kraju smo dobili presudu i Fond mi je refundirao svaku marku koju sam platila – ispričala je ova žena. 

Dodaje da danas dio sanitetskog materijala ostvaruje preko Fonda, ali da značajan dio troškova i dalje finansira sama.

– Sada je situacija nešto bolja, jer na svaka tri mjeseca možemo podići određenu količinu sanitetskog materijala, ali kreme i dio terapije i dalje kupujemo sami. Ipak, mnogo je lakše nego kada smo sve morali plaćati iz svog džepa – kazala je ona. 

Advokatica Dragana Stanković, koja je zastupala osiguranike u ovakvim predmetima, kaže da, uprkos jasnim stavovima sudova, nije uvjerena da će Fond promijeniti dosadašnju praksu.

– Dosadašnje iskustvo mi govori da neće. Uprkos značajnoj i obimnoj praksi, kako okružnih tako i Vrhovnog suda, kada je riječ o refundacijama, Fond se dosljedno držao svog, suprotnog tumačenja zakona. Poznati su mi i slučajevi u kojima je Fond u istom predmetu izbjegavao da postupi po više presuda kojima su njihove odluke poništavane. Ipak, moja je procjena da su oni koji su istrajali na sudskom putu uglavnom na kraju ostvarili svoja prava – rekla je Stankovićeva.

Prema njenim riječima, ovim presudama Vrhovni sud je jasno poručio da osiguranici imaju pravo da pred Fondom, a potom i pred sudom, dokazuju značaj lijekova i preparata koje koriste za svoje zdravlje i život.

– Sud je potvrdio da je to suštinsko pitanje. Stručne komisije Fonda moraju dati mišljenje o značaju terapije za pacijenta, umjesto da se bave isključivo procedurom, dok Fond mora cijeniti sve relevantne okolnosti, a ne samo pozivati se na liste lijekova – istakla je ona.

Dodaje da liste lijekova treba da budu sredstvo ostvarivanja, a ne ograničavanja ustavnog prava na zdravstvenu zaštitu.

– Presude Vrhovnog suda idu upravo u tom pravcu. Smatram i da bi proces donošenja i izmjena lista trebalo da bude znatno transparentniji – kazala je Stankovićeva.

Pitanja u vezi sa primjenom presuda Vrhovnog suda RS i eventualnim promjenama u postupku odobravanja refundacija uputili smo i Fondu zdravstvenog osiguranja RS, ali odgovori do zaključenja ovog broja nisu stigli.

NIPT

Ovo nije jedina oblast u kojoj osiguranici svoja prava ostvaruju tek pred sudovima. Protiv Fonda zdravstvenog osiguranja RS trenutno se vodi oko 300 sudskih sporova zbog odbijenih zahtjeva za refundaciju troškova neinvazivnog prenatalnog testiranja (NIPT), a trudnice u većini tih postupaka uspijevaju da dobiju pravnu bitku. Do velikog broja tužbi došlo je nakon što je Fond izmijenio Program NIPT testiranja i pooštrio proceduralne uslove, zbog čega su brojne trudnice odbijene isključivo zato što preporuku za test nisu dobile od izabranog ginekologa u domu zdravlja, već od ljekara iz bolničkih ustanova.

(Izvor: Glas Srpske)