Dogodilo se na današnji dan, 29. april

Danas je srijeda, 29. april, 119. dan 2026.
Do kraja godine ima 246 dana.
1429. – Francuska nacionalna junakinja Jovanka Orleanka u Stogodišnjem ratu, na čelu odreda od 800 ljudi, ušla u Orlean i poslije nekoliko dana natjerala u bjekstvo engleske osvajače, koji su sedam mjeseci opsjedali grad.
1628. – Švedska i Danska su u Straslundu sklopile savez protiv češkog generala u službi Habsburgovaca, grofa Albrehta Vencela fon Valenštajna, koji je u Tridesetogodišnjem ratu predvodio rimokatoličku vojsku protiv protestantskih snaga, čime je i Švedska ušla u taj vjerski rat.
1769. – Rođen engleski vojskovođa i državnik Artur Velzli – prvi vojvoda od Velingtona koji je porazio francuskog cara Napoleona Prvog 1815. kod Vaterloa. Kao vođa torijevske desnice bio je premijer od 1828. do 1830.
1818. – Rođen ruski car Aleksandar Drugi Nikolajevič Romanov, koji je 1861. – šest godina po stupanju na prijesto, oslobodio seljake feudalnih obaveza. Tokom vladavine do 1881. – kad su ga ubili članovi tajnog terorističkog udruženja „Narodna volja“ – progonio je nosioce naprednih ideja, ali je sproveo buržoaske reforme, reorganizovao sudstvo, upravu i vojsku i osvojio Kirgiziju, Turkmeniju, Uzbekistan i dijelove Kavkaza.
1837. – Rođen francuski general Žorž Ernest Bulanže, ministar vojske od 1886. do 1887, vođa uticajnog političkog pokreta koji umalo nije srušio Treću Republiku. Stvorio je reakcionarni i antiparlamentarni pokret bulanžista, okupivši sve neprijatelje Republike, koju je težio da uništi i da obnovi monarhiju u Francuskoj. Kad su ga republikanci optužili za pokušaj prevrata, pobjegao je u Belgiju, gđe je 1891. izvršio samoubistvo.
1854. – Rođen francuski matematičar, fizičar i filozof Žil Anri Poenkare, koji je prije Alberta Ajnštajna zasnovao specijalnu teoriju relativiteta. Objavio je više od 500 matematičkih radova, izučavao je analitičku i nebesku mehaniku, hidrodinamiku, astronomiju, geodeziju, teorijsku i matematičku fiziku. Stvorio je teoriju automorfnih funkcija, jedan je od osnivača topologije, razvio je elektromagnetsku teoriju svjetlosti, elektriciteta i optike Džejmsa Maksvela, matematičke metode u nebeskoj mehanici i astronomiji, dao kritičku analizu kosmogonijskih hipoteza. U filozofiji se bavio teorijom nauke, teorijom saznanja i opštom metodologijom. Objavio je 32 knjige. Đela: „Nauka i hipoteza“, „Vrijednost nauke“, „Nauka i metoda“, „Nove metode nebeske mehanike 1-3“.
1892. – U Beogradu su srpski pisci i naučnici osnovali Srpsku književnu zadrugu, čiji je prvi predsjednik bio Stojan Novaković, a potpredsjednik Jovan Jovanović – Zmaj, koji je izradio i njen amblem. Prva objavljena knjiga bila je „Život i priključenija“ Dositeja Obradovića.
1899. – Rođen srpski istoričar književnosti Miloš Savković, profesor gimnazije u Beogradu. Ubili su ga četnici 1943. Đela: „Istorija jugoslovenske književnosti“ , studije o srpskim i hrvatskim piscima, ogledi o francuskim realistima.
1899. – Rođen američki pijanista, kompozitor i šef orkestra – Edvard Kenedi „Đuk“ Elington, jedan od najznačajnijih džez muzičara. Orkestar koji je osnovao 1926. uzor je svim orkestrima džez muzike. Napisao je oko 2.000 kompozicija.
1901. – Rođen japanski car Hirohito, koji je vladao od 1921, kad je kao regent zamjenjivao bolesnog oca. Krunisan je 1926. i bio na prijestolu do smrti 1989. Poslije poraza Japana u Drugom svjetskom ratu – tokom kojeg je podsticao osvajanja, ne osvrćući se na ogromne patnje pokorenih nacija – 1946. se odrekao „božanskog porijekla“. Vlast mu je znatno ograničena ustavom iz 1947. i od tada je među Japancima uporno širen mit o dobroćudnom caru, koga je od svega najviše zanimala botanika.
1907. – Rođen američki filmski režiser austrijskog porijekla Fred Cineman, autor filmova realističke opservacije i angažovanog tretmana socijalnih problema i unutrašnjih moralnih sukoba. Filmovi: „Oči u noći“, „Sedmi krst“, „Ljudi“, „Tereza“, „Tačno u podne“, „Svat“, „Odavde do vječnosti“ , „Oklahoma!“, „Šešir pun kiše“, „Starac i more“, „Priča o kaluđerici“, „Čovjek za sva vremena“ , „Operacija `Šakal`“.
1936. – Rođen indijski dirigent i violinista Zubin Mehta, jedan od najvećih dirigenata 20. vijeka, koji je karijeru profesionalnog dirigenta započeo nastupima u Jugoslaviji i Belgiji. Njegovo dirigovanje odlikuje fascinantna sugestivnost, romantična toplina izraza i raskošna sonornost.
1945. – Američke trupe u Drugom svjetskom ratu oslobodile najstariji njemački koncentracioni logor Dahau, koji su nacisti osnovali 1933. U njemu je ubijeno oko 70.000 ljudi, uključujući 6.000 Jugoslovena.
1945. – U Drugom svjetskom ratu kapitulirale njemačke snage u sjevernoj Italiji, Austriji, Štajerskoj i Koruškoj.
1951. – Umro austrijski filozof Ludvig Vitgenštajn, zaslužan što je problematika jezika, značenja i smisla iskaza dobila posebno mjesto u filozofiji. Dela: „Filozofska istraživanja“, „Plava i smeđa knjiga“, „Napomene o osnovama matematike“, „Filozofske napomene“.
1965. – Vlada Australije odlučila da pošalje trupe u Vijetnam radi pomoći snagama južnovijetnamskog režima i američkoj vojsci u borbi protiv armije Sjevernog Vijetnama i Vijetkonga, oslobodilačkog pokreta Južnog Vijetnama.
1975. – Amerikanci u haosu napustili Sajgon, neslavno okončavši dvije decenije intervencije SAD u Vijetnamu, čime je praktično završen Vijetnamski rat tokom kojeg je poginulo više od 58.000 američkih vojnika.
1980. – Umro engleski filmski režiser Alfred Hičkok, koji se proslavio filmovima kriminalističkog žanra i strave, u kojima je sa svojevrsnim humorom slikao građansko društvo. Bio je majstor filmske montaže, napetosti i ambijenta. Filmovi: „Čovjek koji je suviše znao“, „Rebeka“, „Ptice“, „Psiho“, „39 stepenica“, „Tajni agent“, „Ozloglašena“, „Slučaj Paradin“, „Konopac“, „Prozor u dvorištu“, „Pozovi M. radi ubistva“, „Nevolje sa Harijem“, „Marni“, „Topaz“, „Porodična zavjera“, „Frenezija“, „Vrtoglavica“, „Sjever-sjeverozapad“.
1991. – U zemljotresu u sovjetskoj republici Gruziji poginulo više od 140 ljudi.
1995. – U Šri Lanki tamilski pobunjenici oborili vojni avion, usmrtivši 52 osobe u letjelici.
1999. – S nekoliko projektila ispaljenih iz aviona NATO srušen telekomunikacioni toranj na Avali. Taj objekat, viši od 200 metara, izgrađen 1965, bio je jedan od najprepoznatljivijih simbola Beograda.
2003. – Penzionisani hrvatski general Janko Bobetko, koga je Haški tribunal optužio za ratne zločine nad Srbima u Medačkom džepu 1993. godine, umro u svojoj kući.
2008. – EU i Srbija potpisale Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju. Savjet ministara EU donio je paralelno odluku da Sporazum sa Srbijom odmah po potpisivanju automatski bude stavljen van snage „do ispunjenja pune saradnje sa Haškim tribunalom“.
2008. – Umro Albert Hofman, švajcarski hemičar, pronalazač LSD-a.
2011. – Preminuo je Borivoje Karapandžić, publicista, literata, istoriograf. Karapandžić je, uz Lazu Kostića, bio vjerovatno najplodnije pero srpske emigracije. Kao politički emigrant napustio je Srbiju 1944. i od 1950. živio je u Klivlednu. Osim pisanja, bio je aktivan i u crkvenom životu srpske emigracije, i kao povjerenik manastira Hilandar, manastira Ravanica i drugih. Objavio je više od 30 knjiga, i redovno je objavljivao u nizu srpskih emigrantskih listova, poput „Amerikanskog Srbobrana“, „Glasa kanadskih Srba“, „Iskre“. Nosilac je priznanja za životno đelo grada Klivlenda, bio je počasni član Udruženja književnika Srbije, nosilac ordena Svetog vladike Nikolaja.
2024. – Kod grada Mai Mahiju, u Keniji, pukla je brana usljed obilnih višednevnih padavina. U poplavama je poginula najmanje 61 osoba, dok su 84 nestale. Preko stotinu je povrijeđeno, a više od 40.000 raseljeno.
2025. – Vladajuća koalicija u Republici Srpskoj odlučila da bude ukinut Zakon o finansiranju političkih partija u Srpskoj.
2025. – Parlament Mađarske izglasao povlačenje te zemlje iz Međunarodnog krivičnog suda.
InfoBirač


