Danas slavimo Svetu Petku, ovo su običaji i vjerovanja

 

Srpska pravoslavna crkva (SPC) danas slavi praznik posvećen Prepodobnoj mati Paraskevi, poznatijoj kao Sveta Petka, jednoj od najpoštovanijih svetiteljki u srpskom narodu.

Dan obilježen crvenim slovom

Dan je označen crvenim slovom i nosi bogatu tradiciju narodnih vjerovanja i priča o čudima. Sveta Petka se u narodu smatra zaštitnicom žena, djece i starih, a mnogi je slave i kao svoju krsnu slavu ili prislavu.

Porijeklo i značenje imena

Ime Svete Paraskeve ili Petke potiče od grčke riječi „paraskeva“, što znači petak – otuda i ime Petka.
Sveta Petka se smatra zaštitnicom žena, bolesnih i siromašnih.
Vjernici joj se mole za zdravlje, naročito očiju, kao i za zaštitu porodice.

Podvižnički život i porijeklo

Sveta Petka je bila hrišćanska vizantijska podvižnica iz 11. vijeka, a dan njenog pomena – Petkovdan – obilježava se 27. oktobra.

Kult Svete Petke izuzetno je razvijen u Srbiji, Srpskoj, Grčkoj i drugim pravoslavnim balkanskim zemljama, otuda i brojni epiteti uz njeno ime – Petka Balkanska, Srpska, Grčka, Bugarska, Rumunska, Makedonska, Epivatska, Beogradska, Trnovska…

Rođena je u Epivatu, kod Kalitrakije u Maloj Aziji. Prema zapisima vladike Nikolaja Velimirovića, bila je srpskog porijekla.

Njeni roditelji bili su imućni i čestiti hrišćani, a brat Jevtimije postao je episkop Maditski.

Put do svetosti

Petka je od djetinjstva bila veoma pobožna i posvećena Bogu.

Poslije smrti roditelja  je napustila dom i otišla u Carigrad, gdje je pet godina živjela pri crkvi Pokrova Bogorodice.

„Svetosavsko zvonce“ navodi da je potom otputovala u Palestinu, kako bi se poklonila svetim mjestima Spasiteljevog života, a zatim se nastanila u Jordanskoj pustinji, gdje se podvizavala do duboke starosti.

Dvije godine prije smrti, javio joj se anđeo koji joj je rekao da se vrati u svoj rodni grad i tamo preda zemlji svoje tijelo, a dušu Gospodu.

Kada se vratila u Epivat, niko je nije prepoznao. Dane je provodila u radu, postu i molitvi, dok se tiho nije upokojila.

Sahranili su je izvan groblja, jer je za sugrađane bila strankinja.

Kapela Svete Petke na Kalemegdanu

 

Na ikonama je predstavljena u ženskoj monaškoj odeždi, sa krstom i rukama u molitvi.
SPC joj je posvetila oko 250 crkava, a najpoznatija je kapela na Kalemegdanu, u kojoj se na dan praznika okuplja desetine hiljada vjernika.
Kalemegdanska kapela podignuta je na izvoru vode za koju se vjeruje da iscjeljuje očne bolesti, i u njoj se čuva mali prst svetiteljke.

Sveta voda i čudotvorni izvori

Posebno mjesto u vjerovanju zauzima voda Svete Petke, poznata kao ađijazma, koja se smatra ljekovitom.
Ljudi vjeruju da liječi očne bolesti, kožna oboljenja i druge tegobe.

Sveti izvori nalaze se, između ostalog, u Rakovici, Železniku i u mjestu Izvor kod Paraćina.

Vjernici tu vodu nose kući u bočicama, uz molitvu i simboličan prilog.

 

Put moštiju kroz vjekove

Dva vijeka poslije smrti Svete Petke, krstaši su vladali Carigradom, a car Jovan Asen 1238. godine prenio je njene mošti u Trnovo.

Nakon pada Trnova u turske ruke, mošti su prenesene u Rumuniju, a zatim u Srbiju.

Carica Milica izmolila je od sultana Bajazita mošti svetiteljke i prenijela ih u Beograd, na Kalemegdan.
Tamo su počivale sve do 1521. godine, kada ih je sultan Sulejman Drugi odnio u Carigrad.

I tamo su se dešavala čudesa, pa su Svetu Petku poštovali i muslimani.

Običaji i narodna vjerovanja

Vjeruje se da Sveta Petka ne prašta nepoštovanje njenog dana – tog dana se ne pere, ne šije i ne radi težak posao, posebno žene.
Narodna predanja kažu da kažnjava one koji rade, a nagrađuje iskrene molitvenike.

Iako se po crkvenom kalendaru na ovaj dan mrsi, u pojedinim krajevima žene poste šest dana pred praznik, a sedmog dana mrse – u znak zahvalnosti svetiteljki.
Tog dana ne mijesi se hljeb, ali se priprema svečani ručak. Ne pere se veš, niti se obavljaju ručni radovi.

Noć uoči praznika, porodice pale svijeću i mole se za zaštitu i zdravlje.
Vjeruje se i da Sveta Petka dolazi u snove onima koji ne poštuju petak ili rade nedjeljom, upozoravajući ih da se vrate vjeri.

Uz Petkovdan, kult Prepodobne Paraskeve obilježava se i 8. avgusta, na dan prenosa njenih moštiju iz Bugarske u Srbiju.

Gdje se danas nalaze mošti Svete Petke?

Godine 1641. rumunski vojvoda Vasilije Lupul dobio je mošti svetiteljke i prenio ih u grad Jaši, gdje i danas počivaju.
Njen grob je mjesto brojnih iscjeljenja i duhovnih čudesa, a svake godine na poklonjenje dolaze desetine hiljada vjernika iz cijelog svijeta.

(Izvor: Glas Srpske)