Rok za izgradnju dionice auto-puta Bijeljina – Rača do septembra naredne godine

 

Rok za izgradnju dionice auto-puta Bijeljina-Rača biće do septembra naredne godine.

Most preko Save kod Sremske Rače završen je u konstruktivnom smislu.

Dužine 1.320 metara, sastoji se od tri cjeline: dvije prilazne betonske konstrukcije i čelične preko rijeke Save duge 330 metara. U toku je ispitivanje probnim opterećenjem mosta.

Ispitivanje se vrši u šest faza, posebno za svaku konstrukciju.

Turska kompanija Tašjapi i inženjeri iz Srbije uz finasijsku podršku Vlade Srbije, završili su most na Savi u Rači. Napravljena u Turskoj, konstrukcija mosta teška 5.500 tona u dijelovima je stigla u Srbiju.

Nakon Sremske Rače ispitivanje probnim opterećenjem mosta, počelo je i u Republici Srpskoj.

– Isto sa šest kamiona 35 tona i naravno ti kamioni zauzimaju određene položaje, ugibe i mosta i parametre koji su nam neophodni da bi dokazali da se most ponaša onako kako smo očekivali, odnosno u skladu sa tehničko-projektnom dokumentacijom – navela je Jasmina Đorđević, nadzorni organ „Puteva Srbije“.

Tehničko-projektna dokumentacija za auto-put Rača-Bijeljina biće promijenjena, jer će se graditi pristupna saobraćajnica za most.

– Traži da se problem jedne polovine mosta odvodnje riješi na strani Republike Srpske tako da ćemo morati da iskorigujemo tehničko-remontnu dokumentaciju, da prihavtimo tu odvodnju sa jedne polovine mosta – rekao je Radovan Višković, v.d. direktora Autoputevi Republike Srpske

Planirano je i izmještanje 400 kilovoltnog dalekovoda od Ugljevika prema Sremskoj Mitrovici.

– Skoro 11 stubova tog dalekovoda mora biti izmješteno zbog ukrštanja sa autoputem, a pojavio se i zahtjev mještana da se uradi još jedna petlja na autoputu – naveo je Višković.

Prvi most na Savi napravljen je 1934. godine, kada je ubijen kralj Aleksandar. Skelom preko Save, Austrougarska je izvozila suve šljive i ugalj. Otvaranju mosta prisustvovala je kraljica Marija.

– 1941. godine je oštećen u bombardovanju. 1945. godine su ga ponovo gradili njemački zarobljenici. Pa ima legenda da su tu negdje bačeni ostaci spomenika kralja Petra I Karađorđevića kada su ga Nijemci srušili, odnosno kada su natjerali bijeljinske Srbe da ga sruše pomoću sajle – napomenuo je Zoran Midanović, kustos Muzeja Semberije.

Preko željeznog mosta na Savi prešli su svi tereti prošlosti, ali i sadašnjosti.

Od Nijemaca iz doba okupacije, do izbjegličkih kolona u Oluji i migranata na Balkanskoj ruti.

Treći most na Savi, kao i prethodna dva, povezuje narod koji dijeli istoriju.

(Izvor: RTRS)