Srpska pravoslavna crkva danas slavi Blagovijesti – Po narodnom vjerovanju ovaj praznik važan za žene koje žele da postanu majke

 

Blagovijesti spadaju u red Bogorodičinih praznika i uvijek se slave 25. marta po starom, odnosno 7. aprila po novom kalendaru.

Ovaj praznik je u kalendaru obilježen crvenim slovom i pada tokom treće nedelje Vaskršnjeg posta, Krstopoklone nedelje.

Nekada se na Blagovijesti ustajalo rano, negdje čak i u ponoć, a negdje pred zoru. Vjerovalo se da na ovaj dan treba da se čuje pjesma djevojaka, a u nekim mjestima djevojke su skupljale drva i ložile veliku vatru.

Blagovijesti posebno slave žene jer je ovo praznik Bogorodice. Na ovaj dan žene se mole za potomstvo, djecu i porodicu.

Zbog vjerovanja da se na ovaj dan bude gmizavci iz zimskog sna, na Blagovijesti se nisu spominjale zmije. Uoči Blagovijesti, djeca su lupala mašicama o gvozdene predmete obilazeći oko kuće, staje i tora i vikala: „Bjež’te zmije i gušteri, bjež’te zmije i gušteri!“

Veliki i radostan praznik

U domu Josifovom Presveta Djeva produži živjeti isto kao i u hramu Solomonovom, provodeći vrijeme u čitanju Svetog Pisma, u molitvama, bogorazmišljanju, postu i ručnom radu. Gotovo nikad iz kuće ne izlazaše, niti se interesovaše svjetskim stvarima i događajima. Malo je s kim uopšte govorila, i nikad bez naročite potrebe. 

Najčešće je u kući opštila sa dvjema kćerima Josifovim. No kada se navrši vrijeme prorečeno Danilom prorokom, i kada Bog blagovoli ispuniti obećanje Svoje izgnanom Adamu i prorocima, javi se veliki arhangel Gavril u odaji Presvete Deve, i to, kako neki svešteni pisci pišu, u trenutku baš kada je ona držala otvorenog proroka Isaiju i razmišljala o njegovom velikom proročanstvu: „Eto, djevojka će začeti i rodiće sina…” (Isa 6, 14). Javi joj se Gavril u svjetlosti arhangelskoj i reče joj: „Raduj se, blagodatna! Gospod je s tobom!” (Lk 1, 28) i ostalo sve redom kako piše u Jevanđelju božanstvenog Luke. 

Sa ovom arhangelskom blagoviješću, i sa silaskom Duha Svetoga na Djevu Prečistu, otpočinje spasenje ljudi i obnovljenje tvari. Istoriju Novog Zavjeta otvorio je arhangel Gavril riječju: Raduj se! da označi time, da Novi Zavjet ima da znači radost za ljude i za svu stvorenu tvar. Otuda i Blagovijest se smatra koliko velikim toliko i radosnim praznikom.

InfoBirač