U crkvi u Drinjači obilježen dan stradanja svetog novomučenika Slobodana Stojanovića – položeno cvijeće na grobno mjesto

 U hramu Svetog đakona Avakuma u Drinjači kod Zvornika služena je danas sveta liturgija povodom dana stradanja novomučenika Eparhije zvoričko-tuzlanske dvanaestogodišnjeg Slobodana Stojanovića Donjokameničkog.

Nakon svete liturgije i lomljenja slavskog kolača u hramu Svetog đakona Avakuma, u Drinjači su cvijeće i vijeci na grobno mjesto svetog novomučenika Slobodana Stojanovića Donjokameničkog položili porodica i prijatelji, predstavnici Gradske uprave Zvornik, kao i udruženja proistekla iz Odbrambeno-otadžbinskog rata.

Sveštenik Marko Danojlović je u obraćanju prisutnim nakon liturgije rekao je da su se sabrali na današnji dan iz ljubavi prema svirepo ubijenom malom Slobodanu.  

„Za ovu regiju možemo slobodno reći da je stradalna i mučenička, što govori i rano odnesen život malog Slobodana koji kao dijete nije počinio nikakav grijeh, ali mu nisu dali da živi. U meni se danas sudaraju tri osjećanja – tuga, radost i treće je nešto što kao sveštenoslužitelj ne bih trebalo da imam, a to je jedna vrsta bijesa koji se rađa jer nam se stalno pojavljuju stvari koje ne treba da nam se uporno ponavljaju – rekao je sveštenik Danojlović.

 – Tužan sam zbog ovog  djeteta koje je nevino stradalo, tužan sam i zbog djece u Palestini i djece gdje se god ratuje, i svaki normalan čiovjek je tužan zbog toga.  Ali ja govorim o onome što je pred mojim očima, ja sam dijete ovog kraja i poznajme sva mjesta ovdje, i dobro poznajem sve ono što mnogi neće da kažu otvoreno, a to je da ustaška ideologija, nažalost, i dan danas živi u glavama, srcima,  dušama, rukama, kamama, noževima“, rekao je sveštenik Danojlović.

On je istakao da je na Glođanom brdu 6. novembra 1992. godine, kada je ubijeno 126 pripadnika srpskog naroda, upotrijebljena ista tehnika koja je korištena nad Srbima u Drugom sjetskom ratu kada je ovdje harala ustaška handžar divizija.  

Sveštenik Danojlović se zapitao, je li nam se to desilo tek tako i odgovorio – ne, dodavši da se to prenosi s koljna na koljeno, da lice nekih prekrije maska sa osmjehom prema nama i prema strancima koji sa svojim džipovima dođu ovdje i ponavljaju jednu te istu priču kao papagaji, iako  znaju suštinu cijele priče koja se ovdje desila.

„Postradalo dijete Slobodan, kao sinomnim sve stradale djece, za nas u crkvi je osjećaj radosti produženja života, jer imamo da neko iz ovog mjesta stoji pred licem Gospoda Boga moli za sve nas koji su ostali ovdje iza njega“, rekao je sveštenik Danojlović.  

Govoreći o trećem saosjećanju koje ima, sveštenik Danojlović je rekao je inenađen malim brojem ljudi koji su došli na ovu sabornost da se poklone sjenima kanonizovanog dječaka Slobodana i od njega zatražio oprost za našu sramotu što nas je malo tu prisutno.

„Ljudi koji ne potšpuju ovakve stvari i običaje i olako zaboravljaju stradanje svog naroda tokom istorisjkog slijeda, sebi su potpisali da im se sutra može isto to desiti – ne daj Bože da do toga dođe i da nam se to ponovo desi“, rekao je sveštenik Danojlović.

Na grobnom mjestu u Drinjači održan je pomen Slobodanu Stojanoviću i položeno cvijeće.  

Dvanaestogodišnjeg Slobodana Stojanovića ubila je u julu 1992. godine u naselju Kamenica kod Zvornika Elfeta Veseli, pripadnik Diverzantskog voda Komande združenih jedinica Liplje i Kamenica takozvane Armije BiH.

Slobodan Stojanović je stradao kada se, nakon što je izbjegao sa roditeljima, vratio u svoje selo Kamenicu da odveže psa koji je u dvorištu ostao vezan. Slobodan se više nikad nije vratio.

Njegovo tijelo pronađeno je u jami u zaseoku Bajrići u Novom Selu kod Zvornika, a identifikovan je DNK analizom, nakon čega je sahranjen na groblju u Drinjači.

Prema nalazima patologa Zorana Stankovića, dijete je svirepo ubijeno,  stomak mu bio prerezan u obliku krsta i imao je vidne povrede glave.

Za svirepo ubistvo dječaka Slobodana Stojanovića, koje je počinjeno 1992. godine, u prvostepenom postupku osuđena je Elfeta Veseli na deset godina zatvora, da bi drugostepenom presudom, koja je izrečena decembra 2019. godine, Apelaciono veće suda BiH povećalo kaznu na trinaest godina.

Prema podacima Republičkog centra za istraživanje rata i ratnih zločina, po izbijanju građanskog rata Elfeta Veseli pridružila se jedinici Nasera Orića, učestvujući u diverzantskim akcijama muslimanskih snaga u Podrinju.

Nakon rata otišla je u Švajcarsku gdje je provela 20 godina, izbegavajući pravdu.

(Info Birač)