Intervju sa zamjenikom ministra bezbjednosti BiH Nedeljkom Jovićem – Nedostaje nam 400 policajaca na granici, smanjen priliv migranata
Intervju sa zamjenikom ministra bezbjednosti BiH Nedeljkom Jovićem – Nedostaje nam 400 policajaca na granici, smanjen priliv migranata
Migrantska kriza koja traje od kraja 2017. godine razdrmala je sve sigurnosne agencije u BiH koje su bez obzira na sve probleme, veoma brzo odgovorile na priliv velikog broja migranata. Po riječima zamjenika ministra bezbjednosti BiH Nenada Jovića, u ovom trenutku za potpunu zaštitu granice Bosne i Hercegovine nedostaje više od 400 policajaca, ali bez obzira na to broj migranata je daleko manji u odnosu na posljednje dvije godine.
– Krajem 2017. godine BiH se susrela sa masovnim nezakonitim ulaskom migranata na svoju teritoriju, a tendencije nezakonitog ulaska su pojačane u 2018. i 2019. godine, a bile su izražene i u 2020.godini. U navedenom periodu nadležna tijela za oblast migracija u BiH identifikovala su sljedeće rute koje su nezakoniti migranti koristili za prolazak kroz BiH: Grčka-Albanija-Crna Gora-BiH-Hrvatska i dalje prema EU, Grčka-Makedonija-Srbija-BiH-
– U 2020. godini otkriveno je 16.190 nezakonitih migranata. Radi što uspješnije borbe protiv ilegalnih migracija nadležni organi, posebno posljednje dvije godine, preduzimali su različite mjere i aktivnosti, a koje se prije sve odnose na jačanje Granične policije u svrhu bolje kontrole granice. To su jačanje kapaciteta Službe za poslove sa strancima i Sektora za imigraciju u Ministarstvu bezbjednosti BiH, realizacija sporazuma o readmisiji i jačanje readmisijskih kapaciteta, jačanje kapaciteta u području azila, intenzivnija borba protiv krijumičarenja migranata kroz veću saradnju policijskih agencija, jačanje kapaciteta Koordinacionog tijela za pitanje migracija te podrška lokalnim zajednicama u kojima su uspotavljeni privremeni prihvatni centri – navodi Jović.
U borbi protiv ilegalnih migracija u prethodnom periodu bili su prisutni brojni problemi i izazovi koji su se rješavali u hodu, ističe Jović i dodaje da su neki od njih i sada aktuelni.
– Prije svih, jedan od aktuelnih problema sve vrijeme i danas je utvrđivanje identiteta nezakonitih migranata koji ne posjeduju nikakva dokumenta, a još veći je problem, kada počine prekršaje ili krivična djela, te nemogućnost njihovog procesuiranja zbog ove činjenice. Registrovani su brojni slučajevi činjenja prekršaja i krivičnih dijela, pa i napada na policijske sluzbenike, ali se ti počinioci teško procesuiraju zbog nemogućnosti utvrđivanja njihovog identiteta. Tu je i zloupotreba azila u smislu iskazivanja namjere za azil sa ciljem da se nezakonit ulazak legalizuje u zakonit boravak na teritoriji BiH u razdoblju od 14 dana, u kojem periodu oni pokušavaju preći granicu sa Hrvatskom – objašnjava Jović za infobirac.net.
On je dodao da je, pored ovih problema najveći izazov bio i ostao višegodišnji nedostatak ljudskih i materijalno-tehničkih kapaciteta u institucijama i agencijama koje se bave ovom problematikom, a prije svih u Graničnoj policiji i Službi za poslove sa strancima.
– Graničnoj policiji prema važećem Pravilniku o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta nedostaje oko 400 graničnih policajaca, a stvarne potrebe koje nisu obuhvaćene Pravilnikom su za još oko 1.200 policajaca na granici. Takođe, nedostaju i brojna materijalno-tehnička sredstva, a prije svih specijalizovana vozila što znatno umanjuje mobilnost na granici imajući u vidu manjak graničnih policajca. Pored vozila, najznačanije materijalno-tehničke stavke koje nedostaju su termovizijske kamere novije generacije, plovila-skuteri sa plitkim gazom i sa zaštitnom opremom za policajce, bespilotne letjelice (dronovi) sa odgovarajućim kamerama, uređaj za noćno osmatranje, uređaj za provjeru autentičnosti dokumenata i dr. Ali, i pored svega navedenog, statistika kao i stanje na terenu je takvo da Granicna policija uspijeva da odgovori izazovu zaštite granica BiH – ističe Jović za infobirac.net.
Jović je dodao da dolaskom lijepog vremena očekuju novi migracijski talas, ali u manjem obimu u odnosu na prethodne godine, i to iz više razloga.
– Prije svega naša granica je mnogo čvršća, a službe koje se specijalizovano bave ovom problematikom su opremljenije, djeluju sinhronizovanije i veća je njihova uvezanost i saradnja, što migranti shvataju kao poruku da put preko BiH nije isplativ. Manji pritisak se očekuje i iz razloga što je smanjen migracioni pritisak iz Turske prema Grčkoj, te što su prema nekim saznanjima otvorene i nove rute prema zapadnoj Evropi preko nekih istočnih zemalja kao što je Rumunija – smatra Jović.
Iskustva u borbi protiv ilegalnih migracija prethodnih godina, kaže Jović, gdje smo svi zajedno učili iz prakse znatno je ojačala institucije koje su prema njegovoj procjeni sada sasvim sposobne da se uhvate u koštac sa većim migrantskim talasima ukoliko do njih dođe.
– Prije svega ojačana je i sazrela svijest kod svih institucija, a i građana o potrebi ozbiljne borbe sa ilegalnim migracijama, naravno, u skladu sa domaćim i međunarodnim dokumentima koji regulišu ovu oblast. Posebno raduje izuzetno dobra saradnja i bezrezervna podrška svih policijih agencija Graničnoj policij na zaštiti granica, a tu posebno ističem SIPA-u, MUP RS-a i Direkciju za koordinaciju policijskih tijela koje konstantno u skladu sa zahtjevom i Sporazumom sa Graničnom policijom upućuju svoje policijske službenike, na zaštitu granice – navodi Jović i dodaje da, trenutno, pomoć graničnoj policiji pruža 80 policijskih službenika MUP-a RS, dok je u prethodnom periodu, taj broj išao i do 120 policijskih službenika.
– U razgovoru sa ministrom Lukačem, isti je istakao, ukoliko bi došlo do povećanog priliva migranata, MUP RS je spreman uputiti još 150 pripadnika, kao ispomoć Graničnoj policiji. Kao rezultat zajedničke saradnje policijskih agencija presječeno je više lanaca krijumičarenja migranata, a samo u posljednje vrijeme Granična policija je na području Zvornika sprovela nekoliko operativnih akcija koje su kao rezultat imale hapšenje stranih državljana koji su organizovali krijumčaranje migranata preko istočne granice. Među krijumčarima uglavnom su strani državljani porijeklom iz zemalja iz kojih dolaze i migranti, a ostvarili su veze i čvrstu saradnju sa domaćim krijumčarima. Pored ovih agencija treba istaći i pohvaliti angažovanje policijskih službenika, kantonalnih ministarstva unutrašnjih poslova na području Unsko-Sanskog i Kantona Sarajevo, gdje je stacioniran veliki broj ilegalnih migranata – kaže Jović i navodi da je za uspješnu borbu protiv ilegalnih migracija potrebna još veća i cjelishodnija saradnja sa međunarodnim organizacijama koje se bave ovom problematikom na našem području, kao i sinhronizacija svih aktivnosti, kako se stavovi domaćih i stranih zvaničnika ne bi mimoilazili, što je ranije bio slučaj, a što su migranti koristili za još veći pritisak na BiH.
– Trenutno stanje u oblasti migracija u BiH, znatno je povoljnije, što potvrđuje podatak da trenutno u svim smještajnim kapacitetima u BiH imamo oko 3.600 ilegalnih migranata, dok se tokom 2020. godine taj broj kretao od 5.000 do 6.000 u smještajnim kapacitetima BiH, dok se računalo da ih je još oko 1.500 do 2.000 u sivoj zoni – zaključio je Jović u razgovoru za infobirac.net.