Isparili glasovi iz novembra: Šta su otkrili ponovljeni izbori u Doboju
Isparili glasovi iz novembra: Šta su otkrili ponovljeni izbori u Doboju
Da li se na izborima u Doboju u novembru prošle godine desila krađa glasova ili je riječ o spinu opozicije pitanje je koje se ponovo otvorilo nakon ponovljenih lokalnih izbora u ovom gradu, piše srpskainfo.com.
I na ponovljenim izborima u nedjelju pobjedu za gradonačelnika Doboja je ubjedljivo odnio kandidat SNSD Boris Jerinić, koji je prema preliminarnim podacima osvojio blizu 20.000 glasova ili 67,5 odsto.
Time je drugu dvojicu protivkandidata, Srđana Todorovića i Cvijana Filipovića, ostavio daleko iza sebe. Građani Doboja su ovim potvrdili da na čelu grada definitivno žele da vide Jerinića, što je, uostalom, bilo jasno i na prošlim izborima.
Poređenje
Međutim, ono što ostaje u sjenci Jerinićeve pobjede jeste ogromna razlika u broju glasova koje su stranke osvojile u novembru prošle godine i prije dva dana.
Jerinić je, tako, na prošlim izborima osvojio blizu 35.000 glasova, a u nedelju 15.000 glasova manje. Mnogo manje glasova osvojila je i njegova stranka, koja ga je kandidovala na to mjesto.
SNSD je na izborima u novembru osvojio preko 22.000 glasova, a prekjuče upola manje – blizu 12.000.
Poslanik SNSD u Parlamentu BiH Sanja Vulić, koja je nosilac odborničke liste te stranke, u novembru prošle godine imala je 22.114 glasova, a na ponovljenim izborima manje od 5.000. Vulićeva juče nije željela da komentariše za Srpskainfo ovu razliku u glasovima.
Manjak od 75 odsto
I njene druge partijske kolege, koje su se našle na odborničkoj listi, osvojile su za oko 75 odsto manje glasova na ponovljenim izborima u nedelju nego što su imali u novembru prošle godine.
Tako je, na primjer, Igor Petrović prekjuče imao tek oko 3.500 glasova, a nekoliko mjeseci ranije čak 21.000 glasova, Mladen Gajić je sa osvojenih 9.100 glasova prije par mjeseci prekjuče spao na 2.300, Rade Milačak, koji je prije par mjeseci osvojio 6.000, sada ima tek 1.400 glasova.
Sličnih primjera je mnogo, što je u javnosti već pokrenulo raspravu o tome šta je pozadina cijele priče.
Tačno je da je na izbore izašlo oko 14 odsto manje građana nego u novembru prošle godine, ali da li to može biti jedini razlog zbog kojeg je razlika u glasovima u novembru i prekjuče toliko velika?!
Izlaznost bez uticaja
Drugim riječima, da li je razlika u glasovima posljedica manje izlaznosti građana ili je možda opozicija bila u pravu kada je tražila ponavljanje izbora tvrdeći da se u Doboju u novembru prošle godine desila ogromna izborna krađa?
Politička analitičarka Tanja Topić smatra da je definitivno otvoren prostor za razne teorije, te da je neophodno cijeli slučaj istražiti i analizirati.
– Smatram da ovdje imamo kombinaciju nekoliko faktora. Jedan od njih jeste smanjena izlaznost građana na izbore, jer su mnogi vjerovatno bili nezainteresovani da i drugi put izađu na izbore, ili su, pak, pretpostavili ko bi mogao da pobijedi i odlučili da ostanu kod kuće. Međutim, manja izlaznost nije bila odlučujući faktor u toj ogromnoj razlici u broju glasova – smatra Topićeva.
Dodaje da se postavlja ozbiljno pitanje koliko su izbori u novembru prošle godine bili regularni. Samim tim, kako dodaje ona, ovim se potvrđuje i opravdanost odluke CIK BiH da ponovi izbore u Doboju.
– Bez obzira što je pobjedu ponovo odnio isti čovjek u trci za gradonačelnika, ne može da se umanji činjenica da je “nestalo” 15.000 glasova. Ovi izbori definitivno otvaraju veliki prostor za sumnju. Ponovljeni izbori u Doboju nam u stvari pokazuju koliko je naš cjelokupni izborni proces kontaminiran. Izbori su izbacili na površinu sve one slabe tačke koje imamo u našem izbornom procesu – ocjenjuje Topićeva.
“Pokrenuti istragu”
Politikolog Darko Kuzmanović, takođe, smatra da je neophodno pokrenuti istragu i utvrditi otkud toliki nesrazmjer u broju glasova.
– Trebaju se otvoriti izborne vreće iz novembra prošle godine i ove od prekjuče, te ih uporediti. Ne vjerujem da je izlaznost na bilo koji način mogla da utiče na tako visoku disproporciju glasova. Ovim se dovodi u pitanje i sama izlaznost u novembru prošle godine. Da li je ona zaista bila onolika koliko se prikazalo ili je bila manja? Ako postoji 17.000 glasova razlike, onda se svi trebamo upitati da li je sve u redu – kaže Kuzmanović.
Ističe da brojke sa prekjučerašnjih izbora ostavljaju prostor ne samo za sumnju, već za ozbiljne indicije da se na izborima u novembru u Doboju dešavala izborna krađa.
Bez obzira na to da li će se istraga pokrenuti ili ne, Kuzmanović smatra da će ovo nanijeti najveću štetu SNSD, jer je ta stranka na ponovljenim izborima ostala bez najvećeg broja glasova.
– Bez obzira na pobjedu u Doboju ostao je gorak ukus, jer je ta stranka osvojila duplo manje glasova. Javnost u Srpskoj će definitivno u narednih par mjeseci još raspravljati o ovoj temi i postavljati pitanje kako je moguće da neko osvoji duplo manje glasova u razmaku od samo par mjeseci – ističe Kuzmanović.
Izborni zakon
Prema njegovim riječima, posljednji izbori ujedno otvaraju sumnju u ukupnu regularnost izbora u BiH. Ako u tako velikom gradu, poput Doboja, kako navodi Kuzmanović, postoji tako velika razlika u broju glasova, onda šta se tek dešava u manjim sredinama u kojima je fokus posmatrača mnogo manji.
Kuzmanović smatra da je kompletan izborni proces u BiH definitivno doveden u pitanje.
– Neophodno je što prije promijeniti Izborni zakon u smislu primjenjivanja novih tehnologija, koje bi omogućile regularnije provođenje izbora. U prvom redu je neophodno da se uvede video nadzor na birališta, potom skeniranje ličnih dokumenata i otiska prsta, okretanje glasačke kutije prema članovima biračkih odbora, ali i da se zabrani „pomaganje“ ljudima pri glasanju, jer smo vidjeli da se to veoma često koristi za malverzacije – ističe Kuzmanović.
On smatra da je neophodno promijeniti mnoge stvari kako bi se poboljšao izborni proces, ali se postavlja pitanje da li za to postoji politička volja.
Kuzmanović je mišljenja da ne postoji jer, kako kaže, „uvođenjem reda u izbore gubi se kontrola u njihov konačni rezultat“.
(Izvor: srpskainfo.com)