„Od sumraka do vaskrsenja Lovćena“- prvo predstavljanje javnosti u Zvorniku

ZVORNIK

„Od sumraka do vaskrsenja Lovćena“- prvo predstavljanje javnosti u Zvorniku

 

Zvornik je sinoć, uoči Savindana, bio domaćin prvog predstavljanja knjige „Od sumraka do vaskrsenja Lovćena“ koju je početkom januara izdala Pravoslavna fondacija iz Beograda.

Gradonačelnik Zvornika Zoran Stevanović naglasio je da je lijepo što se promocija održava uoči Svetog Save, dodavši da smo u specifičnoj situaciji, jer je jedna divna tradicija obilježavanja Svetosavske nedjelje duga 28 godina prekinuta zbog pandemije virusa korona.

 – Večeras je trebala biti Svetosavska akademija i želeći da održimo tu sponu priredili smo, zajedno sa našim prijateljima iz Pravoslavne fondacije, promociju jedne divne knjige. Naš grad ima divnu nit koja nas povezuje sa Lovćenom, a to je naša crkva na Đurđev koja je replika lovćenske kapele –  rekao je gradonačelnik u obraćanju na sinoćnjem događaju istovremeno uputivši čestitke učenicima i prosvjetnim radnicima povodom školske slave.

O knjizi su govorili predsjednik Upravnog odbora fondacije i priređivač monografije Ranko Gojković, te članovi Upravnog odbora Dragan Elčić i Željko Čurović čiji se tekstovi nalaze u knjizi, kao i Blažo Vujović, član grupe Beogradski sindikat.

Podsjećajući da su Njegoševu kapelu na Lovćenu srušili Austrougari za vrijeme Prvog svjetskog rata, Gojković je rekao da je na neki način Njegoševo prokletstvo do današnjeg dana na Crnoj Gori sve dok se mošti crnogorskog vladara i vladike ne vrate u svoje prirodno počivalište u crkvu.

Gojković je istakao da je Njegoš bio pravoslavni epsikop i njegovo je mjesto u lovćenskoj kapeli, a nikako u nekom masonskom mauzoleju, čudovištu koje je napravljeno protiv volje srpskog naroda.

 – Sigurno je da ovo nepočinstvo Mila Đukanovića ne bi sve ove godine bilo moguće u Crnoj Gori da nije bilo takve situacije sa Njegoševom kapelom na Lovćenu – rekao je Gojković.

Prema njegovim riječima, nama se na neki način posrećilo da zvršimo ovu knjigu u vrijeme kada je pred svoje blaženo upokojenje mitropolit Amfilohije aktuelizovao pitanje izgradnje Njegoševe kapele na Lovćenu.

Gojković je istakao da se najvrednije misleće u srpskom narodu našlo u knjizi „Od sumraka do vaskrsenja Lovćena“ i naglasio da je vladika i vladar Njegoš obavezao Crnogorce da ga sahrane u njegovoj crkvi na Lovćenu koju je sam podigao 1846. godine, a koju su kao simbol pravoslavnog srpstva austrougarske okupacione snage rušile 1916, a italijanske 1942. godine.

 – To je moja potonja želja, koju u vas ištem da je ispunite – ako mi ne zadate Božju vjeru da ćete tako učinjet kako ja hoću, onda ću vas ostaviti pod prokletstvom, a moj posljednji čas biće mi najžalosniji i tu moju žalost stavljam vam na dušu – riječi su kojima je Njegoš obavezao Crnogorce da ga sahrane u crkvi na Lovćenu – rekao je Gojković.

Elčić je istakao da mu je čast što je prvo predstavljanje knjige baš u Zvorniku i da odatle kreću sa narednim promocijama.

 – Glavna stvar na koju je cijela ova energija usmjerena jeste da se pokrene ponovo ta priča, odnosno da se vrati nešto što je sklonjeno, što je bilo potpuno izgubljeno i da se taj amanet Petra Petrovića Njegoša ispuni, da se kapela ponovo izgradi onako kako je on dao zavjet i amanet srpskom rodu u cjelini. Važno je da se na tome radi i ovo je jedan skroman doprinos u tom pravcu. Кnjiga je izašla oko Božića i kako u Srbiji tako u Republici Srpskoj od ovog trenutka ona će imati svoj život u svim gradovima i u okviru tog projekt pripremamo i film – naveo je Elčić.

Čurović, koji je predsjednik Saveza Srba iz Crne Gore rekao je da nije znao za repliku Njegoševe kapele u Zvorniku dodavši da ništa nije slučajno, kao što nije slučajno da baš uoči Savindana i baš u Zvorniku prave prvu promociju o lovćenskoj kapeli.

On je, između ostalog istakao, da konačno treba da se okrenemo sebi, kao i da treba organizovati mobu kako bi svako uzeo po jedan kamen od oko 60 posto koliko se još nalazi od stare kapele na Ivanovim koritima, nosio ga na Lovćen kako bi sazidali kapelu.

„Tako ćemo ispuniti Njegošev amanet i vratiti se sebi.“

Vujović, koji je član „Beogradskog sindikata“, rekao je da i neke stvari u njegovom životu, u životu njegovih drugova i grupe, Pravoslavne fondacije i svih onih litija nisu slučajne, da su se poklopile i povezale ih kao ljude na jednom zajedničkom poduhvatu.

 – Čovjek koji je izuzetna veličina i koji nas je okupio u svakom od tih djelovanja je blaženopočivši Amfilohije. Suština našeg nacionalnog bića je svetosavlje koje je jedini siguran i ispravan put kojeg treba da se družimo tako da smo mi u tim trenucima koje smo proveli sa mitropolitom na litijama dobili jednu izuzetnu inspiraciju. Narod je u litijama iznio jednu veličanstvenu borbu koja je sada već iza nas i mislim da je to nešto što je istorijsko, ne samo za srpski narod, nego za cijeli svijet, u vrijeme bunta u nekim revolucijama, u nekim previranjima, litije su nešto nezapamćeno. Ta simbolika naše pjesme, nadam se da će se prijeneti na ovo što mi kao Pravoslavna fondacija pokušavamo da uradimo, a to je da svane zora i na Lovćenu, da se kapela vrati gdje joj je mjesto i zemni ostaci velikog Njegoša – istakao je Vujović.

Pravoslavna fondacija nastala je prije nešto više od godinu dana po blagoslovu blaženopočivšeg mitropolita Amfilohija, prije svega sa idejom očuvanja vjerskog i kulturnog identiteta srpskog naroda ma gdje se nalazio.


Izvode iz tekstova na promociji čitao je prof. Zoran Кuljić, a pjesme „Sveta Anastasija srpska“ i „Veseli se srpski rode“ otpjevala je Anđela Кulić, učenica OMŠ „Vojin Кomadina“ uz instrumentalnu pratnju profesora gitare Damjana Stanišića. Tokom pomocije na velikom platnu prikazan je spot „Beogradskog sindikata“ i pjesma „Sviće zora“.  

(infobirac.net)