Srbija: Cijene brašna stagniraju uprkos poskupljenju pšenice u svijetu

SVIJET

Srbija: Cijene brašna stagniraju uprkos poskupljenju pšenice u svijetu

 

Dok žitarice na svjetskom tržištu dostižu cjenovni maksimum, a sve svjetske berze prijavljuju novo poskupljenje pšenice, cijene brašna u Srbiji i dalje stagniraju i nisu mijenjane nekoliko mjeseci, piše Politika.

Zdravko Šajatović, predsjednik Udruženja „Žitounije” rekao je za „Politiku” da nema naznaka da bi brašno moglo da poskupi, jer je ponuda velika zbog smanjenja tražnje ne samo u izvozu već i na domaćem tržištu.

On ističe da je na tržištu žitarica i dalje mnogo neizvjesnosti. Investicioni fondovi u Americi i dalje su aktivni i ulažu u ovaj sektor. Кada će se povući, to niko ne zna. Rezultat toga je gomilanje zaliha jer proizvođači, što je logično, odugovlače sa prodajom pšenice čekajući još bolju cijenu.

– I mlinovi bi, da su znali da će biti tako, u julu nabavili više sirovine po nižoj cijeni. Ali to su berza i rizik poslovanja – ističe naš sagovornik.

Cijena brašna nije mijenjana, kako kaže, nekoliko mjeseci uprkos poskupljenju pšenice. Brašno tipa 500 (za džak od 25 kilograma) prodaje se po cijeni od 27 dinara po kilogramu.

– Bilo je pokušaja da se cijena podigne, ali nema kupaca. Istovremeno, i izvoz je manji u prosjeku za oko 20.000 tona godišnje. Očekujemo da će izvozni bilans za proteklu godinu biti oko 120.000 tona. Značajan dio tržišta izgubili smo zbog Кosova jer tamo i dalje zaračunavaju taksu od 40 evra po toni, što je ekonomski neisplativo za naše proizvođače – kaže Šajatović.

– Кada se sve sagleda, tržište se sužava. Čak imam utisak da se u Srbiji sve manje jede hljeb, što potvrđuju i statistička istraživanja. Ranije, u kriznim vremenima bila je potpuno drugačija situacija. Potrošnja hljeba je rasla, a bilježen je pad potrošnje drugih namirnica – ističe naš sagovornik.

 – Čujem i da se pekari žale da ne mogu da opstanu sa ovom cijenom hljeba. To svakako nije zbog cijene brašna jer kada se izvede računica, trošak za tu sirovinu u vekni od pola kilograma je oko 12 dinara. Mislim da njih opterećuju ostali troškovi koji su u međuvremenu porasli – objašnjava Šajatović.

Prema podacima „Žitounije” u Srbiji je prije ukidanja markica za brašno (prije dvije godine) bilo aktivno oko 170 mlinova. Njihov broj se smanjuje što se u Evropskoj uniji dogodilo prije dvadesetak godina kada su na tržištu, bez miješanja država, opstali samo produktivniji proizvođači brašna koji su mogli da primijene savremenu tehnologiju i postignu kvalitet.

Vaš Shooter!

– Кod nas i dalje ima previše mlinova jer su kapaciteti pravljeni za tržište bivše Jugoslavije, gdje je Srbija bila najveći proizvođač pšenice i brašna. Problem je što je u međuvremenu siva zona odradila svoje pa su opstajali neki mlinovi koji realno nisu mogli da nastave da rade – zaključuje Zdravko Šajatović.

(Izvor: politika.rs)

FOTO: Ilustracija, agencije