Razgovor sa kandidatom SDS-a za odbornika u Skupštini grada Zvornika – Petrović: Mladima vratiti dostojanstvo i dati fer uslove za zaposlenje

MA Izbori

Razgovor sa kandidatom SDS-a za odbornika u Skupštini grada Zvornika – Petrović: Mladima vratiti dostojanstvo i dati fer uslove za zaposlenje

 

Rajko Petrović je srpski politikolog i hispanista. Rođen je 29. januara 1993. godine u Loznici. Odrastao je u selu Pilica kod Zvornika, gdje je završio osnovnu školu kao nosilac Vukove diplome. Gimnaziju opšteg smjera u Bijeljini završio je sa odličnim uspjehom. Diplomirao je na Fakultetu političkih nauka Univerziteta u Beogradu (smjer politikologija) 2016. godine sa prosječnom ocjenom 10, kao najbolji student u generaciji. Master studije završio je na istoimenom fakultetu 2017. godine sa prosječnom ocjenom 10, odbranivši master rad pod nazivom „Reforma gradskog prevoza u Beogradu po uzoru na primere dobre prakse u svetu sa posebnim osvrtom na reformu u Talinu“ sa ocjenom 10. Trenutno pohađa treću godinu doktorskih studija politikologije na matičnom fakultetu. Od 2015. do 2017. godine bio je angažovan kao demonstrator-saradnik na Fakultetu političkih nauka Univerziteta u Beogradu na nastavnim predmetima Politička ekonomija, Ekonomski sistem Srbije i Teorija i praksa javnih finansija. Od 2018. godine zaposlen je na Institutu za evropske studije u Beogradu u zvanju istraživača-pripravnika, a potom i istraživača-saradnika (zvanje ekvivalentno zvanju asistenta na fakultetu). Dobitnik je nekoliko nagrada i priznanja tokom studiranja – Povelje student generacije politikološkog smera od strane Fakulteta političkih nauka Univerziteta u Beogradu, Povelje student generacije Fakulteta političkih nauka od strane Univerziteta u Beogradu i nagrade Grada Loznice za najbolje studente. Bio je višegodišnji stipendista Fonda „Dr Milan Jelić“ Ministarstva nauke i tehnologije Republike Srpske i Fonda za mlade talente Republike Srbije. Autor je tri knjige i desetina naučnih i stručnih radova. Njegove oblasti interesovanja su regionalna politika, Zapadni Balkan i hispanski svijet. Govori engleski, španski i ruski jezik.

Šta je bio motiv za vaše političko angažovanje?

Sa zadovoljstvom sam se odazvao na poziv rukovodstva Srpske demokratske stranke u Zvorniku da budem jedan od kandidata za odbornika u Skupštini grada Zvornika. Moram istaći da je to jedina politička partija iz Republike Srpske koja me je kontaktirala i zatražila neku vrstu podrške ili pomoći u njihovom političkom radu. Moje rodno selo Pilica već dugo vremena nema odbornika u gradskoj skupštini iz redova SDS-a i gradski odbor je procijenio da bih ja mogao biti neko ko će prekinuti taj negativni trend. Pilica i okolna zvornička srpska sela dala su svoje najbolje sinove u stvaranju i odbrani Republike Srpske, da bi svih ovih poslijeratnih godina bila stavljena na margine. Smatram da to nije ni prirodno, ni normalno. Još uvijek postoje ulice koje nisu asfaltirane, Pilica i Lokanj kao dva velika sela još uvijek nemaju vodovod, a o drugim stvarima da i ne govorim. Cjelokupna politička i socio-ekonomska situacija u Zvorniku je loša, građani su vidno nezadovoljni, mladi se masovno sele u veće gradove ili u inostranstvo, a veliki broj ljudi je prinuđen da preživljava od sezonskih poslova. Dužnost i obaveza je svakoga od nas da takvo stanje, koliko je u moći, promijeni. Moj motiv je, dakle, da pomognem našem narodu, ako i koliko budem u prilici, da živi životom dostojnim 21. vijeka.

Planirate li da se vratite u Zvornik nakon završetka studija?

Trenutno studiram i radim u Beogradu i zadovoljan sam svojim poslom, jer se bavim naučnim radom, što mi je oduvijek i bio cilj. Politički angažman vidim kao dopunsku aktivnost koja me ispunjava kao nekoga ko se u svom radu bavi analiziranjem društvenih i političkih tema. U svom selu boravim povremeno, s obzirom da tamo imam kuću i imanje čiji sam vlasnik i koje održavam. Dakle, profesija kojom se bavim mi ne dozvoljava da trenutno aktivno živim na selu ili u Zvorniku. Sa druge strane, ona je dokaz da moja kandidatura nije plod želje za sticanjem posla, materijalne koristi ili privilegije u samom Zvorniku. Moja želja je, a to sam rekao i rukovodstvu stranke, da u budućnosti dam svoj doprinos vođenju stranačke politike na nacionalnom nivou. Mislim da sam za to kompetentan i da bi to, podrazumijeva se, imalo pozitivan efekat i na moj rodni kraj. Ljudi koji me poznaju nešto tako i očekuju od mene. Ovdje bih dodao da sam ja tek potencijalni odbornik u novom skupštinskom sazivu, a da postoje ljudi koji su na nekim od najvažnijih gradskih funkcija, a da pritom ne žive u Zvorniku. To je, usudio bih se reći, daleko bitnija činjenica koja sama po sebi mnogo govori o stanju u Zvorniku.

Koje ideje ćete predložiti kako bi mladi ljudi ostali u Zvorniku ili se vraćali u svoj grad nakon studija?

Važno je da se promijeni čitava politička paradigma u Zvorniku. Mladi se sele iz dva razloga – prvo, zato što je socio-ekonomska situacija jako teška i, drugo, zato što su nezadovoljni time što nemaju mogućnost da dobiju posao u svojoj struci ukoliko nisu politički podobni. To posrnuće javnog morala, koje je zadesilo cijelu Republiku Srpsku, možda i najviše smeta mladima. Mladima u Zvorniku treba vratiti dostojanstvo i priliku na fer i ravnopravnu utakmicu u pronalaženju zaposlenja, kako u javnom, tako i u privatnom sektoru. Pored toga, treba insistirati na otvaranju manjih proizvodnih pogona različitih vrsta na različitim lokacijama u bližoj ili daljoj okolini Zvornika. Treba, dakle, brinuti ne samo o visokoobrazovnim kadrovima, koje treba zadržati i zaposliti, već i o mladim automehaničarima, bravarima, stolarima i drugim profesijama bez kojih ubrzano ostajemo.

Može li se u BiH i Srbiji desiti domino efekat iz Crne Gore, odnosno šta je potrebno za promjene na našim prostorima?

Promjene i u Srbiji i u BiH su nešto što nas sigurno očekuje u dogledno vrijeme. Obje zemlje se suočavaju sa autoritarnim političkim obrascima, gdje je politička moć skoncentrisana u rukama nekoliko ljudi. Kumovsko-rođačke veze pri zapošljavanju i dodjeljivanju javnih funkcija urušile su kako kvalitet institucija, tako i kvalitet života samih građana. Nažalost, narod je zapao u neku vrstu političke apatije. Izgubio je svaku nadu da se stvari mogu popraviti. Politička elita smatra da je nedodirljiva, umišljajući da ima božanske atribute. Vidjeli smo na primjeru Crne Gore da i najveće autokrate mogu pasti sa vlasti onda kada se tome najmanje nadaju. Sa druge strane, svjedoci smo prethodnih nekoliko nedjelja upravo na primjeru Crne Gore da je mnogo teže promijeniti samu politiku nego njene izvršioce. U svakom slučaju, čvrsto sam uvjeren da će u Republici Srpskoj doći do smjene vlasti i očekujem da će SDS ponovo biti na njenom čelu. Na kraju krajeva, on ju je sa narodom i vojskom i stvarao, pa negov povratak na vlast vidim kao prirodan i normalan proces. Predratne stranke i dalje su dominantne i kod Hrvata i kod Bošnjaka, te ne vidim razlog zašto to ne bi bio slučaj i sa Srbima.

Koliko može svaki pojedinac da uradi da bi došlo do promjena u društvu (na političkom, ekonomskom, ličnom planu)?

Koliko svako od nas bude bolji i uspješniji, toliko će bolji biti i Zvornik i Republika Srpska. Mi smo vrijedan i pametan narod koji je kroz istoriju bio sposoban da napravi značajne rezultate na različitim poljima. Nama je samo potreban bolji i pravedniji sistem – politički, ekonomski i svaki drugi. Svako od nas treba da ličnim primjerom pokaže kako se treba ponašati prema starijima, ugroženim grupama, političkim neistomišljenicima, kulturi, te na kraju i samoj državi. Nažalost, kod nas se svih ovih decenija odvijala negativna selekcija. Obrazovani i stručni ljudi su stavljeni na margine, a mjera stvari u društvu i državi postali su oni sa adekvatnim partijskim knjižicama. Svako od nas mora da shvati da takav sistem obavezno vodi ka društvenoj, ali i ličnoj propasti, prije ili kasnije. Na kraju, treba istaći da je svaka vlast „zmaj od papira“ i da istinska moć i snaga leže u narodu. Kada narod shvati da je vrijeme za promjene sazrelo, niko ga neće moći spriječiti u sprovođenju istih.

(Izborni marketing)