Kako su prošli voćari u Srbiji koji uzgajaju šljivu

Ova godina je, zbog nepovoljnih vremenskih prilika, za voćarsku proizvodnju bila teška. Zbog grada i kasnog proljećnog mraza umanjen je rod kajsije i maline, ali voćari koji uzgajaju šljivu kažu da je rod zadovoljavajući.
Janko Lužanin iz Miokovaca na četiri hektara uzgaja jabuke, šljive, višnje i kruške. U šljiviku starom pet godina uzgaja stenlej šljivu i kaže da su štete od grada i mraza najmanje vidljive na ovom voću.
Otkup čačanske ljepotice je završen, a voćari sada plasiraju i tek sazrele sorte. Otkupna cijena viša je od prošle godine, 40 dinara za kilogram.
Rod je prilično dobar i dobrog kvaliteta. Cijena je u posljednjih nekoliko godina najbolja, zadovoljan je voćar iz Kačulica Veselin Vujović.
Šljiva se u Srbiji gaji na oko 70 hiljada hektara. Da bi se povećali prinosi i smanjili rizici od vremenskih nepogoda potrebni su novi zasadi.
Milan Lukić, direktor Instituta za voćarstvo iz Čačka kaže da je u narednom periodu neophodno zasnivanje većih površina planskih zasada odgovarajućim sortama.
Prema njegovim riječima potrebni su zasadi u kojima se primjenjuje visok nivo agro i pomo-tehničkih mjera .
– To su zasadi u kojima ćemo postići visoke prinose negdje 25, 30, 35 pa i više tona po jednom hektaru, ploda visokog kvaliteta i što više ujednačenijeg roda – kaže Lukić.
Od 40 miliona stabala šljive koliko ima Srbija, gotovo trećina su stabla sorti stvorenih upravo u Institutu za voćarstvo.
Početkom godine priznata je nova sorta Lana, rana šljiva koja ima visoku rodnost i otporna je na virus šarke, koji značajno umanjuje prinose.
(Izvor: rts.rs)
FOTO: Šljivik – ilustracija, infobirac.net