Mraz prepolovio ovogdišnji rod jagode u Zvorniku – uzgajivači prepušteni sami sebi

MA Izdvojena ZVORNIK

Mraz prepolovio ovogdišnji rod jagode u Zvorniku – uzgajivači prepušteni sami sebi

Jak mraz koji je krajem marta pogodio regiju Birča prepolovio je prinos jagode uzgajivačima na prostoru Zvornika. Proizvođači jagode, zbog komplikovane procedure, nisu registrovani te su sada prepušteni sami sebi, a neki su smanjili površine pod ovom kulturom i zbog neorganizovanog sigurnog otkupa.

Mirza Hajdarević iz zvorničkog naselja Đulići jagode uzgaja više od jedne decenije, a ove godine je, kako kaže, zbog mraza u nevrijeme ostao bez polovine planiranog prinosa. Hajdarević jagodu uzgaja na oko 3 dunuma površine.

 – Sve je krenulo kao hobi, iz ljubavi prema ovoj slatkoj voćki prepunoj zdravlja. Prve jagode sam zasijao prije desetak godina kako bi ih uzgojio svojoj djeci i uštedio na kućnom budžetu. Danas je to već ozbiljan sezonski posao na kojem se angužuju svi ukućani. Uzgajamo stone vrste jagode „Кleri“, „Marmelada“ i „Maya“, nešto manje površine industrijske „senge sengane“ koja se koristi za pravljenje soka i džema. Ove godine smo očekivali prihod od oko 4 tone jagode iz našeg jagodnjaka, nažalost ako uspijemo da uberemo i tonu i po ove godine možemo biti srećni jer je mraz bio u najgorem mogućem trenutnku – priča Hajdarević i dodaje da je jak mraz bio u momentu kada je prva „tura“ jagode bila u punom cvatu te je to jedan od razloga zašto jagoda ove sezone kasni, ali i razlog njene visoke cijene.

Ovo nije prvi mraz koji je pogodio Hajdarevića i druge uzgajivače jagode na prostoru Zvornika, te su se mnogi za njega pripremali. Hajdarevići su koristili agrilnu foliju koja pravi razliku i do 5 stepeni, ali nije pomogla, kao ni improvizovani najlonski tuneli koje su postavili u toku hladnih martovskih dana.

 – Trenutno jedini spas za ovu sezonu je poprilično visoka veleprodajna cijena jagode koja, ukoliko bi se zadržala, mogla spasiti one koji se bave uzgojom ove voćke, odnosno nakupci plaćaju od 3 do 3,50 KM, a u maloprodaji je 4 do 5 KM. Zbog komplikovanog procesa registracije poljoprivrednog gazdinstva, odnosno dokaza o posjedovanju zemljišta, još uvijek nisam registrovao vlastito, pa tako nemam prava na podsticaje i zaštitu u slučaju vremenskih neprilika kao što je bila ovogodišnja sa mrazom – ističe Hajdarević.

Uzgojom jagoda ranije se bavio i Ilijaz Miralemović, koji je obrađivao oko dva dunuma.

 – Bila je to industrijska jagoda koju smo prve godine isporučivali mljekari u Gradačcu za pravljenje voćnog jogurta, tako smo otplatili uloženi repromaterijal i sadnice koje smo od njih dobili, a kada se sezona završila, tada smo nešto i zaradili. Sljedeće godine „Zott“ se povukao iz Gradačca, a otkup je stao. Iako je situacija bila nezavidna, svu ubranu jagodu uspjeli smo plasirati svojim prijateljima i poznanicima, a ponešto i manjim trgovcima. Nakon tri uspješne sezone, broj zainteresovanih berača se smanjio zbog odlaska u Njemačku, pa smo jagodnjak smanjili na parcelu za vlastite potrebe, ali je mraz oštetio i te površine – priča Miralemović.

U Gradskoj upravi u Zvorniku kaže da oni daju podsticaje za nove zasade jagodičastog voća i da proizvođači ne moraju da budu registrovani da bi ostvarili pomoć.

 – Po dunumu novog zasada dajemo 500 KM, a proizvođači ne moraju da budu registrovani. Uslov je da oni imaju račun od proizvođača ili distributera sadnica sa potvrdom o kvalitetu – rekao nam je Darko Stefanović, načelnik Odjeljenja za privredu i društvene djelatnosti u GU Zvornik.

Zemljište pogodno za jagodu

Usljed usitnjenih posjeda na prostoru Zvornika, jagoda je idealna prilika za sezonsku zaradu jer ne iziskuje ogromne površine zemljišta, a tržište nije zasićeno.  Područje Zvornika je bogato vodom, blagim padinama i velikim brojem toplih, sunčanih dana. Prednost uzgoja jagode je u tome što  se može obezbijediti nekoliko mjesečnih plata za jednu porodicu koja zasadi parcelu veću od dunuma, ukoliko ima zagarantovan otkup. Kada su uslovi prosječni za rast jagode na jednom dunumu, kažu proizvođači, može da se zaradi i do 2.000 KM.

(Izvor: zvornicki.ba, infobirac.net)