Neizvijesno za gastarbajtere sa Balkana: Njemačka još bez odluke o olakšavanju vize radnicima

MA Izdvojena SVIJET

Neizvijesno za gastarbajtere sa Balkana: Njemačka još bez odluke o olakšavanju vize radnicima

 

Balkanski građevinski radnici, njegovateljice, kuvari i konobari mogli bi ubuduće da mnogo teže dolaze da rade u Nemačkoj ako unutar vladajuće koalicije kancelarke Angele Merkel ne dođe do dogovora da se produže olakšavajući uslovi pod kojim državljani zemalja Zapadnog Balkana dobijaju radne vize.

I prije nego što je pandemija korona virusa usporila njemačku ekonomiju i uvećala nezaposlenost, unutar njemačke vladajuće koalicije došlo je do nesaglasja da li bi Njemačka trebalo da i poslije kraja 2020. produži propis koji prevashodno nižekvalifikovanim radnicima sa Zapadnog Balkana omogućava lakše uslove za dobijanje radnih viza, prenosi Blic.

Iako je vlada prvobitno namjeravala da bez mnogo rasprave produži ovaj propis, pandemija i privreda u recesiji uticale su da se pojedini demohrišćani Angele Merkel mnogo glasnije tome usprotive.

Kako prenosi drugi kanal nemačkog javnog servisa ZDF, demohrišćani se pitaju može li Njemačka da nastavi da godišnje prima desetine hiljada nižekvalifikovanih radnika sa Zapadnog Balkana.

Iz njemačke građevinske industrije, koja je napročito imala koristi od ovog pravila za Zapadni Balkan, stiže jasan odgovor: Bez ovih ljudi, imaćemo velike probleme u građevinarstvu, kaže za ZDF Feliks Paklepa iz Centralnog saveza njemačke građevinske industrije.

Građevinci sa Balkana nedostaju njemačkom tržištu rada

Kako ističu, iako često nemaju formalne kvalifikacije priznate u Nemačkoj, građevinci sa Balkana imaju dugogodišnje iskustvo. A upravo takva radna snaga nedostaje na njemačkom tržištu rada.

Sporni propis stupio je snagu od januara 2016. godine i omogućava radnicima iz Albanije, Bosne i Hercegovine, Sjeverne Makedonije, Crne Gore, Srbije i Kosova da dobiju radnu vizu za Njemačku i bez znanja njemačkog jezika i profesionalnih kvalifikacija.

Međutim, uslov je da podnosilac zahtjeva za radnu vizu ima ugovor o zaposlenju u Njemačkoj i odobrenja nemačke Savezne agencije za zapošljavanje, kao i da u posljednja 24 mjeseca nije primao u Njemačkoj bilo kakvu socijalnu pomoć.

Ovaj propis je njemačka vlada donijela 2015. i to kao dio odgovora na migrantsku krizu. Najprije je sve zemlje regiona proglasila zemljama sigurnog porijekla, čime je njenim državljanima praktično onemogućila dobijanje azila u Njemačkoj. A potom im, na insistiranje SPD kao manjinskog partnera u vladi, omogućila da lakše dolaze kao gastarbajteri, a ne kao tražioci azila.

Međutim, svi ti argumenti se mijenjaju u krizi izazvanoj korona virusom pa u kontekstu odluke o produženju ove odluke poslanik demohrišćanskog bloka zadužen za unutrašnju politiku Matijas Midelberg ukazuje na već rastuću nezaposlenost u Njemačkoj.

– Ne bi smjelo sada paušalno dati produženje ovog pravila – kaže Midelberg, a podrška takvom stavu stiže od poslanika opozicione desničarske Alternative za Nemačku, Bernda Baumana, koji smatra da je to pravilo bilo suludo i bez korone.

S druge strane, poslanik SPD-a Ute Fogt ističe da hoće bez pogovora da se pravilo produži, ocjenjujući ga kao veliki uspjeh.

– Mi smo zapravo prihvatili da je Njemačka doseljenička zemlja. Koalicioni partner ne bi trebalo da točak vraća unazad – kaže za ZDF Fogt, usmjerivši kritiku na račun koalicionih partnera iz demohrišćanskog bloka.

Najviše Srba angažovano u turizmu i poljoprivredi

Doduše, suprotstavljenih mišljenja ima i unutar demohrišćana, budući da se poslanici koji se bave pitanjima rada i građevinarstva zalažu za produženje pravila za Zapadni Balkan, dok se protive poslanici usmjereni na unutrašnju politiku.

Prema saznanjima ZDF-a, demohrišćani su se inicijalno dogovorili da produženje pravila može, ali samo prema veoma ograničenim uslovima. Takvo uslovljavanje će, međutim, izazvati sukob sa socijaldemokratama.

Zastoj u prilivu gastarbajtera počinje u konzulatima na Balkanu

Prema podacima Njemačkog centralnog registra o strancima, od kraja 2015. do kraja 2018. broj izdatih boravišnih dozvola zarad zaposlenja ljudi sa Zapadnog Balkana skočio je sa 13.000 na 66.000. Od tog broja, više od 31.000 je bez radnih kvalifikacija, navodi se u podacima Savezne kancelarije za migracije i izbjeglice. Čak i ako njemačka vladajuća koalicija produži olakšavajuće okolnosti za radnike sa Zapadnog Balkana, zastoj u prilivu gastarbajtera nastaje u konzulatima u Beogradu, Sarajevu, Skoplju…

Kako je u martu njemačko Ministarstvo spoljnih poslova navelo u odgovoru na jedno poslaničko pitanje, gastarbajteri iz ovog regiona čekaju i više od godinu dana za termin za dobijanje vize.

U MSP-u tvrde da su oni poslali dodatno osoblje u konzulate, ali da je navala toliko velika da ni to nije dovoljno. Kolike su razmjere ovog zastoja svjedoči to da je u 2018. njemačke Savezna agencije za zapošljavanje dala u oko 46.000 slučajeva odobrenje neophodno za apliciranje za vizu, ali da je tek oko 21.000 ljudi na kraju i zaista dobilo vizu po ovim specijalnim uslovima.

(Izvor: srpskainfo.com)

FOTO: Ilustracija, građevinski radovi u Zvorniku, infobirac.net