Prvi protesti radnika zabilježeni 1427. godine u Srebrenici

SREBRENICA

Prvi protesti radnika zabilježeni 1427. godine u Srebrenici

U svijetu se danas obilježava 1. maj kao Međunarodni dan borbe za prava radnika, a obilježava se u znak sjećanja na taj datum 1886. godine kada su u Čikagu organizovani veliki radnički protesti radi ostvarivanja prava radnika.

Međutim, malo je poznato domaćoj, a posebno svjetskoj javnosti i sindikatima da je prvi slučaj i pisani trag o borbi za prava i pobuni radnika zabilježen 1427. godine u Srebrenici što je 65 godina prije otkrića Amerike.

Tada je došlo do pobune radnika zbog ugnjetavanja rudara koje je vršio Vladislav, nadzornik nad rudnicima, navodi akademik Desanka Kovačević Kojić u knjizi „Srednjovjekovna Srebrenica – XIV i XV vijek“ u izdanju Srpske akademije nauka objavljene 2010.godine.

Ovaj podatak pokazuje da je borba za radnička prava na ovim prostorima počela čak 459 godina prije datuma koji se obilježava kao zvanični početak radničke borbe koji sindikati širom svijeta obilježavaju kao Međunarodni praznik rada.

Samo osam godina nakon pobune radnika, zbog ugrožavanja njihovih prava, u istoj knjizi naveden je i podatak o prvom zabilježenom ekološkom protestu u svijetu 1435. godine, koji je takođe, vezan za Srebrenicu u kojoj je radilo više topionica rude.

Naime, te godine Dubrovčani se žale despotu Đurđu Brankoviću na loše zdravstvene uslove u gradu i traže da se izmjeste topionice iz grada, što je on već bio naredio i ta naredba ekološko-zdravstvenog karaktera je realizovana u cilju čistijeg vazduha u gradu i zaštite zdravlja stanovnika.

Danas, zbog zaštite zdravlja, odnosno sprečavanja širenja pandemije izazvane virusom korona, u svijetu pa i u rudarskoj Srebrenici nema organizovanja masovnih sadržaja ni sindikalnih okupljanja i protesta.

Stanovnici ove varošice poštuju mjere zaštite koje je propisao Republički štab za vanredne situacije i nema nikakvih okupljanja na izletištima.

Osim predratne parole „živio 1. maj“ napisane masnom farbom na jednoj litici kod izvorišta ljekovite vode Guber, gdje je omiljeno izletište Srebreničana, koje je danas prazno, ništa drugo ne podsjeća na nekadašnje prvomajske uranke, okupljanja, druženje i zabave na ovom lokalitetu.

Samo nekoliko rekreativaca jutros je izašlo u šetnju prema Guberu prije policijskog časa.

Srebrenica se prvi put u dokumentima pominje 1232. godine i te godine je Sveti Sava ustanovio Mitropoliju srebreničku kao kolijevku pravoslavlja na ovim prostorima, odnosno sa lijeve strane Drine, samo 13 godina nakon dobijanja autokefalnosti Srpske pravoslavne crkve 1219. godine.

Ona je od rimskog doba poznata kao rudarsko naselje Domavija, a i danas na njenom području „živi“ su Rudnik olova i cinka „Sase“ i Rudnik boksita koji zapošljavaju ukupno 600 radnika.

Zahvaljujući rudarstvu Srebrenica je bila razvijena sredina i 1376. godine proglašena je trgovačkim mjestom.

izvor: esrebrenica.ba