Danas je Lazareva subota-Vrbica, ove godine bez dječije graje

REGIJA BIRAČ REGION ZANIMLJIVOSTI

Danas je Lazareva subota-Vrbica, ove godine bez dječije graje

 

Lazareva subota je praznik koji je u narodu poznat i kao Vrbica. Smatra se da je tog dana Isus Hrist vaskrsao Lazara iz groba, koji je već četiri dana bio mrtav. Na ovaj dan, običaj je da se oko struka nose grančice vrbe, a djeca nose i zvončiće oko vrata, što simbolično predstavlja pozdrav Hristu, koji je ulazio u Jerusalim.

Subota uoči praznika Cvijeti (koji uvijek padaju u šestu nedjelju Časnog posta) posvećena je uspomeni na vaskrsenje četvorodnevnog Lazara, i na ulazak Hristov u Jerusalim, gdje su ga djeca svečano dočekala i pozdravila.

U hrišćanstvu današnji praznik označava pobjedu života nad smrću; na bogosluženjima se pominju stradanja Hristova i vaskrsnuće Lazarevo kao potrda za vaskrsenje svih vernika.

Lazareva subota je sjećanje na događaj u Vitaniji, gdje je živio mladi čovek Lazar sa sestrama Martom i Marijom, koji je sa svim pojedinostima opisao jevanđelist Luka. Na vijest o smrti Lazarevoj, kako je zapisano u Jovanovom Jevanđelju, Isus je došao u Vitaniju, gdje je njegov prijatelj već četiri dana bio sahranjen.

Došao je do groba, naredio da se skloni grobni kamen i pozvao Lazara da izađe, što je on i učinio, sav uvijen u pogrebne pokrove, kaže predanje koje je prenio sveti Jovan u svom Jevanđelju.

Ovaj događaj smatra se u hrišćanstvu pobjedom života nad smrću i nagoveštaj Hristovog stradanja i vaskrsenja, u kome je osnova novozavjetne vjere.

To posljednje čudo Hristovo, koji se već pročulo po čudesnim isceljenjima i drugim podvizima kojim je potvrđivao snagu potonje vjere, ozlojedilo je judejske sveštenike i uzrok je presude na smrt raspećem koju mu je u srijedu, u nedjelji stradanja, izrekla jevrejska skupština Sinedrion.

Lazar je živio još trideset godina kao episkop na Kipru, gdje ga je posjetila i Bogorodica i poklonila mu omofor, njenom rukom izvezen.

Spomen svetog Lazara Četvorodnevnog slavi se od prvih dana hrišćanstva, a njegovo ime je simbolično i na jevrejskom jeziku El-azar znači – Bog je pomogao.

Običaji za Vrbicu

Na Lazarevu subotu običaj je da se nose grančice vrbe i time simbolično predstavlja svečani Isusov ulazak u Jerusalim, kada su ga dočekali poštovaoci i sljedbenici.

U Srpskoj pravoslavnoj crkvi, Vrbica je dječiji praznik, jer je Hristos, prema Jevanđelju, ulazeći u Jerusalim rekao: Pustite djecu meni, jer takvih je Carstvo nebesko.

Vrbicu obično u crkvu nose djeca u subotu da bi je ostavili u crkvi da se na Cvijeti, na jutrenju, okadi i očita molitva, a grančice se poslije dijele narodu.

Na taj praznik se obično bere cvijeće, ali se ne unosi u kuću, već se drži u dvorištu u posudi sa vodom. Cvijećem se rano ujutro kiti kuća, a vodom u kojoj je stajalo, umivaju se ukućani.

Običaj je da se tog dana mladi međusobno daruju cvijećem.

S obzirom na to da je ovaj praznik u vrijeme uskršnjeg posta, crkveno pravilo je da nije dobro na taj dan igrati i pjevati.

Naravno, slavska trpeza je uvijek posna. Današnji praznik najavljuje sutrašnji – Cvijeti, kada je Isus Hristos svečano ušao u Jerusalim.

Ove godine, zbog epidemije, sveta bogosluženja prate se putem televizijskog i radio-prenosa i crkvenih internet-stranica.

(Izvor: rts.rs)