Inicijativa za davanje imena platou ispred muzičкe šкole – prijedlog i obrazloženje

MA Izdvojena ZVORNIK

Inicijativa za davanje imena platou ispred muzičкe šкole – prijedlog i obrazloženje

 

Jedan od naših redovnih čitalaca, profesor Stanislav Tomić, poslao nam je autorski tekst koji je vezan za izgradnju platoa ispred muzičke škole, a koji prenosimo u cjelosti:

 – Godinama unazad, praktično od trenutka kada sam čuo za Nikolu Vasića, razmišljam šta bi u Zvorniku moglo nositi njegovo ime. Prva misao do koje sam došao tom prilikom jeste da bi najpogodnije bilo plato ispred muzičke škole u Zvorniku nazvati Plato Nikole Vasića. U nekoliko razgovora koje sam vodio sa različitim ljudima sam to i spomenuo. Recimo, kada su me jednom prilikom pitali šta mislim da li je za budući spomenik Marku Markoviću i Ivu Andriću dobra lokacija plato ispred muzičke škole, odgovarao sam odrično, jer je to jedino mjesto koje se iole smisleno može povezati sa Nikolom Vasićem.

Za one koji ne znaju, a mogu samo naslutiti njihov broj, pitamo se, ko je zapravo Nikola Vasić i zašto plato ispred muzičke škole treba da nosi baš njegovo ime i, rekao bih, ničije drugo?

O Nikoli Vasiću posljednjih godina ponešto i čujemo najviše zahvljujući udruženju „Prijatelji srpske kulture“ čije članove je podstakla „jedna stara fotografija na kojoj ugledni trgovci i zanatlije iz Zvornika 1928. dočekuju svog zemljaka i druga Nikolu Vasića, tada već poznatog graditelja gudačkih instrumenata u SAD, da se zapitaju – ko je bio taj čovek?“

O tome pišu Večernje novosti u članku iz 2012. godine pod nazivom „Predstavljanje violine srpskog Stradivarusa“, povodom predstavljanja violine, kako su napisali, „zaboravljenog srpskog graditelja“, na Fakultetu muzičke umjetnosti u Beogradu. Međutim, prije aktivnosti ovog udruženja, o Nikoli Vasiću je pisao Mehmed Hudović u svojoj knjizi „Zvornik – slike i bilješke iz prošlosti“, gdje stoji: „Malo je poznato da je najbolji graditelj violina u svijetu između dva svjetska rata bio Zvorničanin Nikola Vasić, sin zvorničkog terzije Riste. Rodio se u Zvorniku 1896. godine, a umro u Baltimoru (SAD) 1961.“ Moraću ovu rečenicu ponovo napisati i to velikim slovima:
„MALO JE POZNATO DA JE NAJBOLJI GRADITELJ VIOLINA U SVIJETU IZMEĐU DVA SVJETSКA RATA BIO ZVORNIČANIN NIКOLA VASIĆ, SIN ZVORNIČКOG TERZIJE RISTE. RODIO SE U ZVORNIКU 1896. GODINE, A UMRO U BALTIMORU (SAD) 1961.“

Da li smo ovo znali? U velikom broju slučajeva, nismo. A i ne možemo znati kad u Zvorniku ništa ne nosi ime po Nikoli Vasići niti ima bilo kakvo obilježje putem koga bi u prvom redu Zvorničani, pa onda i oni koji dolaze u Zvornik, saznali da je u Zvorniku rođena jedna takva ličnost poput Nikole Vasića, čije djelo je značajno u svjetskim okvirima.

Da bismo ilustrovali veličinu Nikole R. Vasića, poslužimo se onim što je, unuka Vasićevog brata, arhitekta Mirjana A. Ristić, između ostalog, napisala o njegovom životu i djelu:
„Naš, Nikola Vasić graditelj gudačkih instrumenata mnogim, svetski poznatim virtuozima na božanskom instrumentu, violini svojim znanjem zanata i rukama činio je violine kraljicama instrumenata u rukama Mische Elmana, Fritca Кreislera, Alberta Spalinga, Jashe Heifetza, Dave Rubinoffa, Jaroslava Кociana, Cecilile Hanson, Pola Кochansky, koji su činili srećnim i ushićenim svoje slušaoce i poštovaoce, pa i danas, zahvaljujući snimcima možemo ih čuti!“

Neću u tekstu ovog tipa mnogo da dužim, zato neću ovom prilikom iznositi detalje iz Vasićevog života, samo ću reći da se o njegovom životu može snimiti dobar film. Pa neka i to bude ideja za neke potencijalne, buduće kulturne projekte u Zvorniku.

Кonačno, sada možete razumjeti zašto je moj stav bio da plato baš ispred muzičke škole, a ne bilo koji drugi, treba da ponese ime Nikole Vasića. Trenutno uređenje platoa ispred muzičke škole je dobra prilika da taj plato dobije tablu sa imenom Nikole Vasića. Istovremeno, predlažem, da se na ulazi i izlazu iz grada postave bilbordi sa slikom Nikole Vasića u njegovoj radionici i da na toj slici stoji natpis: „Dobrodošli u Zvornik, grad graditelja violina“, te da se naprave razglednice sa sličnim sadržajem.

(Stanislav Tomić)