Lovačko udruženje „Čauš“ iz Bratunca – Ponosni na rezultate rada

BRATUNAC

Lovačko udruženje „Čauš“ iz Bratunca

Ponosni na rezultate rada

Priroda je na ovim prostorima bila izdašna podarivši bogat fond divljači, ali su i lovci godinama vodili brigu o lovnim područjima, šumama i divljači.
Tradicija lova u Bratuncu duga je blizu sto godina. Prva lovačka organizacija u ovom gradiću na lijevoj obali Drine osnovana je 1919. godine pod imenom „Bojna“. Nakon Drugog svjetskog rata, grupa preživjelih lovaca obnavlja rad udruženja pod nazivom „Čauš“. Članove društva sačinjavali su lovci iz Bratunca i Srebrenice. Pedesetih godina prošlog vijeka sjedište Sreza iz Srebrenice se premješta u Bratunac, kada dolazi do formiranja dva udruženja. Pored „Čauša“ u Bratuncu, osnovano je i LU „Kvarc“ u Srebrenici.
Danas je LU „Čauš“ jedno od najstarijih u Republici Srpskoj. U pet sekcija djeluje oko 220 lovaca, koji gazduju lovištem površine od 29.305 hektara, pri čemu su lovno-produktivni tereni na 26.869 hektara. Bratunački lovci se mogu pohvaliti da imaju jedno od najbogatijih lovišta u ovom dijelu Srpske.


Dragan Ilić, predsjednik LU „Čauš“, kaže da ima mjesta za zadovoljstvo.
-Naše udruženje je zaista jedna kompaktna cjelina, dobro organizovano, gdje se domaćinski gazduje lovištem. Jedinstvo i sloga našeg lovačkog članstva manifestovana je u mnogim akcijama. Predsjednici sekcija dobro rade svoj posao, lovovođe takođe, apsolutno sam ponosan na rezultate rada našeg udruženja – govori Ilić.
On kaže da je priroda na ovim prostorima uistinu bila izdašna podarivši bogat fond divljači, ali i da su ovdašnji lovci godinama vodili brigu o lovnim područjima, šumama i divljači.


Bratunački lovci su, naime, posljednjih godina učinili mnogo na obogaćivanju lovišta i zaštiti divljači.
-U našem lovištu ima mnogo divljači, posebno plemenite, za čije brojno stanje su ponajviše zaslužni naši lovci. Ovo podneblje karakterište prisustvo zeca, fazana, a naročito srneće divljači – dodaje Ilić, koji je lovac punih 35 godina.
Prema prošlogodišnjem prebrojavanju, utvrđeno je da se u lovištu nalazi 306 komada srneće divljači, 780 zečeva, oko 500 fazana, 400 poljskih jarebica, 200 divljih pataka, 170 divljih svinja i 10 medvjeda.
Vidoje Zarić, lovac sa tridesetpetogodišnjim lovačkim stažom, dobro poznaje ovdašnje terene, ali i vrline i mane svakog lovca.
-Lovočuvar sam od 2003. godine. Udruženje je nabavilo terensko vozilo „ladu nivu“, tako da mnogo brže stižemo na sve lokacije kako bi predupredili sve slučajeve krivolova“, kazuje Zarić, koji je i tehnički sekretar u LU „Čauš“.
Da je briga o divljači istinska, potvrđuje i broj lovno-tehničkih i lovno-uzgojnih objekata. Bratunački lovci se s pravom mogu pohvaliti da su vlasnici izuzetno lijepog restorana u centru grada, koji je ponos Bratunca, i koji donosi određeni prihod udruženju. Tu se nalaze i radne prostorije lovačkog društva. Na terenu, izgrađene su četiri lovačke kuće, svojevremeno je u Kravici, najvećoj seoskoj sredini u ovoj opštini, predat na upotrebu lovački dom površine oko 40 kvadrata. Širom lovišta podignute su brojne visoke čeke, izgrađena solila, pojilišta, te hranilišta za srneću i fazansku divljač.
-Imamo 33 visoke čeke, od čega su četiri zatvorenog i poluzatvorenog tipa – dodaje Zarić. U lovištu se nalaze i dvije lovačke kolibe, 53 pojilišta, 110 solila, 23 hranilišta za pernatu i skoro toliko hranilišta za srneću divljač.
U zimskom periodu, kada su snijeg i hladno vrijeme, članovi LU „Čauš“ redovno prihranjuju divljač većom količinom sijena, kukuruza, kamene soli, kao i drugom hranom.


-I ove godine smo obezbijedili dovoljno hrane za prihranu divljači. Nabavljene su dvije tone kukuruza u zrnu i oko 500 kilograma soli – kazuje Zarić.
Razumljivo, na terenu aktivnosti „pokrivaju“ članovi lovačkih sekcija. Miloš Todorović je predsjednik sekcija Cerovac koja broji 40 članova.
-Na našem području imamo dosta divljih svinja, poneki vuk zaluta, dok je medvjed u prolazu – kazuje Todorović, lovac iz obližnjeg Repovca, sa tridesetogodišnjim lovačkim stažom.
Lovci ove sekcije su, u centru svog lovišta, podigli lovačku kuću, koja je postala njihov omiljeni objekat za boravak i druženje.
-Imamo dobru saradnju između svih pet sekcija, kao i sa rukovodstvom lovačkog udruženja – ističe Miloš Todorović, čija je porodica uistinu lovačka – otac Damjan je bio lovac, dok su brat Milovan i sin Aleksandar danas članovi LU „Čauš“.
Naravno, ni prostor lovišta ovog lovačkog udruženja nije imun na prisustvo predatora i štetočina, kao što su vukovi i psi lutalice, koji napadaju i uništavaju srneću divljač, tako da se, kako kažu u rukovodstvu udruženja, moraju energičnije i organizovanije boriti protiv njih.


Glavni lovovođa Ostoja Desančić, upravo je, kao primarni cilj u svom radu, postavio uređenje lovišta, što podrazumijeva i očuvanje divljači, ali i uništenje predatora, posebno rješavanje prisustva velikog broja pasa lutalica koji su ozbiljan problem za ovo udruženje.
-Zaštita divljači uvijek je na prvom mjestu svih naših aktivnosti – navodi Desančić, koji je nakon potpisivalja Dejtonskog mirovnog sporazuma za BiH, iz Hadžića stigao u Bratunac. U rodnom mjestu bio je član LU „Bjelašnica“ od 1975. godine, da bi sa 20-tak kolega iz Sarajeva, 1996. godine, lovačku karijeru nastavio u LU „Čauš“.
On kaže da se u poratnim godinama, u bratunačkom udruženju, učinilo mnogo na obogaćivanju lovišta, tako da se danas s razlogom mogu pohvaliti bogatstvom i raznovrsnošću fonda divljači.
-Imamo dosta kvalitetne divljači, posebno srneće populacije – dodaje Ostoja Desančić. U višim dijelovima lovišta, prije svega u predjelu Jasenika, prema Srebrenici, kako kaže glavni lovovođa, nalaze se najkvalitetniji primjerci srneće divljači.
Upravo u minuloj sezoni, lovac Nenad Glišić iz sekcije Vejzovac, je odstrijelio srndaća čiji je trofej bio u zlatnoj medalji!
Bratunačko lovište je osobeno i po tome što je ovdje i stanište mrkog medvjeda. Ustanovljeno je da ih ima oko deset.
-Ako bude lova na medvjeda, sigurno će to biti isključivo komercijalni lov kako bi na taj način došli do neophodnih sredstava za funkcionisanje i rad našeg udruženja – objašnjava Vidoje Zarić, uz napomenu da od posljednjeg rata nije odstrijeljen nijedan primjerak ove vrijedne i rijetke divljači, koja se upravo čuva kako bi poslužila za obezbjeđenje dodatnih izvora prihoda.
Predsjednik Lovačkog udruženja, Dragan Ilić, najavljuje nove aktivnosti u pogledu komercijalnog lova.
-Medvjedi su se pojavili u nekoliko revira našeg lovišta. Počeli smo da ih prihranjujemo, a u planu smo i da izgradimo dvije visoke čeke za lov medvjeda. Prva bi bila u reviru Fakovića, na lokalitetu Todorovi borovi, a gradnja ove čeke planirana je već na proljeće ove godine – navodi Ilić.
On kaže da je komercijalni lov velika šansa za LU „Čauš“, ali i za komšije iz Srebrenice, LU „Javor“, koje takođe posjeduje bogato lovište.


Članovi LU „Čauš“ svoje lovište i bogat fond divljači nesebično su ponudili i drugim lovcima. Često se organizuju zajednički izlasci u lov na divlje svinje i srneću divljač, prije svega, sa kolegama iz susjednih društava u regiji Birač, ali i sa svojim prijateljima preko Drine u Srbiji, članovima lovačkog društva u Ljuboviji.
Upravo to prijateljstvo i druženje je još jedna „karika u lancu“, kojom se, između ostalog ponose bratunački lovci.

Mišo LAZAREVIĆ

POVJERENjE RUKOVODSTVU
Bratunački lovci imaju potpuno povjerenje u svoje rukovodstvo, tako da treći mandat zaredom svoje dužnosti na najbolji način obavljaju predsjednik Udruženja Dragan Ilić, sekretar Neđo Nikolić, glavni lovovođa Ostoja Desančić, i tehnički sekretar i lovočuvar Vidoje Zarić.

PET SEKCIJA
Lovačko udruženje „Čauš“ ima pet sekcija. To su Dubovik, Kravica, Jasenik, Vejzovac i Cerovac. Predsjednici ovih sekcija su: Vidoje Zarić, Zoran Stevanović, Bogdan Stanković, Zoran Milosavljević i Miloš Todorović.
Upravni odbor Lovačkog udruženja broji devet članova.

ZARIĆ PREDSJEDNIK LOVNE REGIJE BIRAČ
Dugogodišnji lovac i tehnički sekretar LU „Čauš“, Vidoje Zarić, je već drugi mandat predsjednik lovne regije Birač.
-Počastvovan sam ovom funkcijom, jer lovci regije Birač imaju bogate aktivnosti i saradnju za primjer – kaže Zarić, napominjući da na ovom području djeluje više od 2.000 lovaca.