Uskoro stiže 166. list Miroslavljevog jevanđelja

MA Izdvojena REGIJA BIRAČ REGION SVIJET

Uskoro stiže 166. list Miroslavljevog jevanđelja

 

Vladan Vukosavljević, ministar kulture i informisanja, najavio je da će tokom posjete ruskog premijera Dmitrija Medvedeva, koji danas dolazi u Srbiju, biti potpisan sporazum s Rusijom o vraćanju 166. lista Miroslavljevog jevanđelja, najstarijeg sačuvanog srpskog ilustrovanog ćiriličnog rukopisa, prenosi Tanjug.

Kako je još ranije dogovoreno, Beograd će zauzvrat predati Moskvi sedam slika ruskog slikara Nikolaja Reriha, a ovaj sporazum bi potom, kako se očekuje, trebalo da bude ratifikovan u ruskoj Državnoj dumi i Narodnoj skupštini Srbije.

 – Ovaj proces zahtijeva izvjesne korake koje smo pripremili i koordinisali s ruskim Ministarstvom spoljnih poslova i vjerujem da će biti potpisan tokom posjete Medvedeva. Gajim oprezan optimizam da će ova primopredaja biti izvršena do kraja ove godine. Ako se to ne dogodi do kraja godine, onda će se sigurno desiti ubrzo poslije toga. Žao mi je što ćemo ostati bez Rerihovih slika, ali s druge strane mi je drago što će srpsko kulturno nasljeđe biti obogaćeno nestalom stranicom Miroslavljevog jevanđelja – rekao je Vukosavljević u izjavi koju prenosi Tanjug.

Podsjetimo, list o kojem je riječ, jedini je koji nedostaje Miroslavljevom jevanđelju, a iz ove knjige sa Hilandara ga je u Rusiju odnio ruski naučnik Petar Uspenski, kojeg su zanimali stari tekstovi i koji je bio fasciniran ovim draguljem slovenske paleografije. Od 1845. (pominje se i 1846. godina) on je brižljivo čuvan u Nacionalnoj biblioteci u Sankt Peterburgu, gdje se smatrao jednim od najvrednijih artefakata i gdje je izlagan na poseban način. Bio je od tada pa do danas i predmet interesovanja mnogih naučnika zbog čega je i okosnica mnogih disertacija i studija.

Kako je Vukosavljević ranije ocijenio za „Politiku”, u istoriji umjetnosti ovaj list, kao i cijelo jevanđelje, tretira se kao dokument prve kategorije čija je umjetnička vrijednost neprocjenjiva. Srbija je dugo pokušavala da ga vrati, za šta su postojale brojne pravne prepreke, koje su sada prevaziđene. Što se tiče Rerihovih slika, prema riječima ministra Vukosavljevića, one za zemlju njegovog porekla imaju izuzetnu vrijednost, budući da je riječ o značajnoj ličnosti ruske kulture s kraja 19. i početka 20 vijeka. Kako je dodao, one su tridesetih godina prošlog vijeka došle u Beograd i Zagreb u vidu pozajmice zbog izlaganja, ali potom niti su kupljene, niti su nam zvanično poklonjene, pa ne postoji pravni razlog zbog kojeg one ne bi mogle da budu predmet ove međudržavne razmjene.

Samo Miroslavljevo jevanđelje pohranjeno je u Narodnom muzeju u Beogradu, i prema strogim pravilima, o čemu je odluku donijela Narodna biblioteka Srbije, može biti izlagano u toj ustanovi samo deset dana tokom jedne godine. Nastalo je osamdesetih godina 12. veka na pergamentu, na staroslovenskom jeziku, srpske redakcije i raške ortografije, i sastoji se od 181 lista u kožnom povezu. Po sastavu je jevanđelistar čiji kožni povez nije prvobitan, već je vjerovatno iz 14. vijeka, a pretpostavlja se da je preuzet s nekog drugog rukopisa. Zapis na posljednjem listu spisa govori da ga je poručio humski knez Miroslav, brat velikog župana Stefana Nemanje, a smatra se da je dijak Gligorije, čiji se potpis nalazi na posljednjem ispisanom listu, pisar ili minijaturista knjige. Jevanđelje je 1979. proglašeno za kulturno dobro od izuzetnog značaja, od juna 2005. upisano je na listu Uneska „Pamćenje svijeta”.

(Izvor: politika.rs)