Kriza o kojoj niko ne priča, čovječanstvo ostaje bez ključnog resursa

SVIJET

Kriza o kojoj niko ne priča, čovječanstvo ostaje bez ključnog resursa

 

Svijet se suočava sa brojnim problemima. Globalno zagrijavanje čini okeane višim i kiselijim, političke krize potresaju brojne zemlje, a prijetnja nuklearnim sukobom sve je veća. Ipak, na horizontu se naslućuje još jedna kriza, koja, ukoliko svijet nastavi da je ignoriše, mogla bi da izazove katastrofalne posljedice.

Fosfor je esencijalni mineral za sav biljni i životinjski svijet na Zemlji, pa tako i za ljude. Jedan od gradivnih elemenata DNK, ovaj osnovni resurs omogućava ćelijama da prenose energiju, a kada se izvadi iz zemlje, dodaje se đubrivu da bi se povećali poljoprivredni prinosi.

Problem leži u tome što fosfor nije obnovljivi element, trenutno ne postoji zamjena za njega, nalazišta su sve rjeđa, a potrošnja sve veća. Zbog svega toga, problem sa fosforom je sve ozbiljniji.

Ukoliko se ništa ne učini na polju smanjenja potrošnje, grupa od 40 međunarodnih stručnjaka je sada upozorila da će planetarne rezerve uskoro presušiti.

Samo u proteklih 50 godina, proizvodnja fosfatnih đubriva porasla je pet puta, a sa rastućom ljudskom populacijom očekuje se da se potražnja udvostruči do 2050. godine.

I dok čovječanstvo juri ka ivici, privredni i univerzitetski stručnjaci kažu da je svijet potpuno nepripremljen za „fosfornu krizu“.

 – Ne postoji saradnja niti koordinacija na globalnom nivou koja bi gledala kako na odgovoran način koristiti fosfor – navodi ekolog Kasper Rajcel, koji proučava fosfor u vodenim ekosistemima i koji je učestovao u pravljenju izvještaja.

Pri trenutnim nivoima potrošnje, neki modeli pokazuju da bi u narednih 80 godina mogli da ostanemo bez fosfora. Iako neke studije pokazuju da imamo više, a neke manje vremena, sve se slažu da će sigurno doći trenutak kada budemo ostali bez fosfora.

Dok će smanjivanje potrošnje nesumnjivo biti ključ u popravljanju ovog problema, podjednako važno biće i to da naučimo kako da ga recikliramo. Uprkos tome što su SAD bile vodeći proizvođač prije 30 godina, Indija i Kina sada su preuzele primat sa 45 odsto svjetske proizvodnje.

Za čitav taj period, tehnike za iskopavanje i preradu minerala nisu se promijenile. Đubriva se obogaćuju fosforom, koji se poslije upija u zemlju. Nažalost, fosfor se vremenom spira i odliva u mora i okeane, čime ne samo da ga gubimo, nego i zagađujemo životnu sredinu.

Naučnici ističu da je prijeko potrebna implementacija neke vrste zatvorenog kružnog sistema reciklaže, jer fosfor teoretski može da se reciklira 46 puta.

(Izvor: rts.rs)